Srbija jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH

Srbija se nalazi na trećem mjestu najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH, gledajući izvoz u 2009. a na drugom mjestu je posmatrajući izvoz u toj godini.

U prvih pet mjeseci ove godine najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH ostale su pojedine članice CEFTA 2006, prije svega susjedne zemlje (na Republiku Srbiju otpada 12,43 posto izvoza i 12,18 uvoza) i zemlje Evropske unije.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Veselin Poljašević danas je na Poslovnom forumu privrednika BiH-Srbija u Sarajevu kazao da su posebno ohrabrujuća poboljšanja u u agroindustrijskom sektoru, koji je jedan od najznačajnijih sektora u saradnji sa Republikom Srbijom s ukupnim smanjenjem uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 8,35 posto uz istovremeno povećanje izvoza za oko 9,75 posto. Nagovještaj nastavka pozitivnog trenda daju i nova ulaganja i povećanje proizvodnje i izvoza mnogih domaćih proizvođača.

Poljašević je napomenuo da je proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji nafte Brod već suštinski promjenila sliku naše vanjskotrgovinske razmjene i drastično umanjila vrijednost vodeće uvozne grupe poroizvoda, a dalji razvoj u tom smjeru značit će i sve veće učešće ovih proizvoda u našem izvozu, posebno u okviru CEFTA.

Metalska industrija, uz drvni sektor, naš vodeći izvozni potencijal u prvim mjesecima 2010. bilježi značajno povećanje izvoza. Značajan je rast izvoza koksa, uglja i drugih proizvoda posebno na tržištima Srbije.

"Realizacija očekivane saradnje u proizvodnji dijelova za vozila koja će se proizvoditi u pogonima 'Fiata' u Kragujevcu osigurala bi ekspanziju izvoza našoj autoindustriji", naglasio je Poljašević.

Deficit uz razmjeni sa Srbijom u 2009. godini iznosio je oko 363 miliona eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 51,98 posto. U prvih pet mjeseci ove godine bilježimo određeno uravnoteženje - deficit je smanjen i iznosi 127,5 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 58,51 posto.

U izvozu iz BiH dominiraju proizvodi nižeg nivoa prerade, većinom iz sektora ruda i baznih metala, metalske, drvne, hemijske i industrije ulja i maziva, dok učešće prehrambenih proizvoda raste, ali sporo.

Iz Republike Srbije najviše uvozimo poljoprivredno-prehrambene i metalske proizvode uz mnogo viši nivo pokrivenosti uvoza izvozom u trgovini industrijskim proizvodima.