NavMenu

Elise vjetroturbina moraju do 2025. da postanu 100% reciklabilne

Izvor: Balkan Green Energy News Utorak, 22.06.2021. 15:01
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / enriquelopezgarre)Ilustracija
WindEurope je pozvao Evropsku komisiju da predloži da se najkasnije 2025. uvede zabrana odlaganja elisa vjetroturbina na deponijama i obećao da će raditi na rješenjima za recikliranje. Tržište i tehnologija za ponovnu upotrebu fiberglasa još su nerazvijeni.

Više velikih kompanija iz sektora vjetroturbina je u posljednje vrijeme objavilo ambiciozne planove da se elise recikliraju tako što će se od njih dobijati energija ili koristan materijal. Povrh toga, WindEurope je saopštio da bi Evropska komisija trebalo da se pobrine da najkasnije 2025. bude uvedena zabrana odlaganja tih komponenti na deponijama.

Za njih trenutno nema mnogo izvodljivih alternativa. Navedena industrijska grupacija je navela da će doprinijeti razvoju rješenja da se islužene elise stoprocentno iskoriste. Dodala je da bi zabrana dovela do bržeg razvoja održivih tehnologija za recikliranje kompozitnih materijala.

WindEurope je takođe obećao da njegove članice neće slati stare lopatice na deponije van Evrope.

Rastavljanje na komponente ogroman zadatak


Odlaganje na deponijama je već zabranjeno u Austriji, Finskoj, Njemačkoj i Holandiji. Generalni direktor organizacije WindEurope Giles Dickson predložio je Evropskoj komisiji da predloži usklađivanje pristupa u cijeloj Evropskoj uniji.


Standardni životni vijek vjetroelektrane na kopnu je 20 do 25 godina, a 85% do 90% ukupne mase vetroturbine već može da se ponovo upotrebi. Najveći izazov su elise.

Postoje tehnologije za recikliranje kompozitnih materijala iz elisa, a sve više kompanija nudi te usluge, ali rješenja još nisu dovoljno razvijena, široko dostupna niti isplativa. Za pronalaženje komercijalnih tehnologija za elise neophodna je posvećenost kreatora politike, drugih korisnika kompozitnih materijala i industrije reciklaže, kažu u WindEurope-u.

- Elise vjetroturbina su netoksične i bezbijedne za odlaganje na deponijama, ali mi vjerujemo da je to traćenje vrijednih resursa - kaže Juan Virgilio Márquez, generalni direktor španske asocijacije za proizvodnju struje iz vjetra Asociación Empresarial Eólica (AEE).

Šta kad dotraju elise iz svih sadašnjih novih vjetroparkova?

Na najrazvijenijim tržištima vjetra u Evropi, prve turbine dolaze do kraja svog radnog vijeka. Broj rashodovanih lopatica je još uvijek nizak, ali će se s godinama povećavati. WindEurope očekuje da će se do 2025. godišnji otpad popeti do oko 25.000 tona, a do 2030. na čak 52.000 tona.

Mehaničko mljevenje i piroliza su trenutno najzrelije tehnologije za recikliranje lopatica vjetroturbina. One su napravljene od plastične matrice i kombinacije vlakana, obično staklenih ili ugljeničnih, koje je ojačavaju odnosno armiraju. Takvi kompoziti imaju značajnu ulogu u avijaciji, auto-industriji, brodogradnji, aeronautici, opremi za sport i razonodu, građevinarstvu i drugim sektorima.

Upotreba u proizvodnji cementa je još jedna oprobana i dostupna mjera za preradu kompozitnog otpada za budućnost. Tom tehnologijom se izbjegava slanje na deponije, a cementnoj industriji donosi uštede u resursima. Neke od komponenti se dodaju cementu, a druge se spaljuju radi dobijanja energije, mada taj postupak dovodi do oslobađanja zagađujućih materija.

Fiberglas iz lopatica vjetroturbina takođe može da se siječe u ploče. Ipak, i pored mnogih opcija, nedovoljna veličina tržišta za ove proizvode je prepreka ambicijama za potpuno recikliranje tih elemenata.

Vestas je još početkom prošle godine izašao s tvrdnjom da od turbina koje bude proizvodio od 2040. neće biti otpada i najavio proboj u istraživanjima koje sprovodi s naučnim institucijama. Norveški Aker, koji razvija projekte vjetroelektrana na vodi, i Univerzitet Stratklajd iz Škotske objavili su u aprilu da rade na projektu reciklaže.

General Electric je uspostavio partnerstva s kompanijama Veolia North America (VNA) iz Sjedinjenih Država, Neowa iz Njemačke i LafargeHolcim, jednim od najvećih proizvođača cementa na svijetu. Ørsted, najveća energetska kompanija u Danskoj, saopštila je ranije ovog mjeseca da će "ponovo upotrebljavati, reciklirati ili potpuno upotrebljavati" sve svoje elise.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.