Eko aktivisti: Prenj treba biti nacionalni park, a ne trasa autoputa

Nekoliko nevladinih organizacija koje se bave zaštitom okoline ove sedmice pokrenulo je kampanju čiji je cilj zaštita planine Prenj i proglašenje područja Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran nacionalnim parkom. Iako su nadležne vlasti prije nekoliko godina utvrdile nacrt zakona kojim se ovo područje neprocjenjive ljepote proglašava zaštićenom zonom, on još uvijek nije usvojen u Parlamentu FBiH. Naime, prema idejnom projektu izgradnje Koridora VC kroz našu zemlju, autoput bi trebao jednim dijelom trebao proći kroz ovo područje, što ugrožava potencijalni nacionalni park.

Anes Podić, aktivista nevladine organizacije Ekoakcija, za eKapiju ističe da se vlasti u ovom trenutku najmanje bave ekologijom, a i kada se se bave tim pitanjima, rade to "očajno sporo".

Tako se inicijative za proglašenje područja Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran i područja Igman-Bjelašnica-Treskavica zaštićenim zonama `provlači` zadnjih deset godina. No, Podić navodi da aktivnosti za zaštitu nekih od najljepših predjela naše zemlje ne prestaje donošenjem zakona, odnosno stavljanjem pod zaštitu države, jer prava borba tek tada predstoji.

"Navest ću kao primjer Nacionalni park Una gdje se, iako je proglašen zaštićenim područjem, stvari nisu pomakle sa mrtve tačke. Napredak usporava stalni nedostatak sredstava, kao i prepirke oko imenovanja na funkcije. Ilustrativan slučaj je i nacionalni park Sutjeska koji, iako pod zaštitom države, se finansira sječom šume", naglašava Podić.

U sklopu kampanje ovih dana su se aktivisti organizirali zahtjevnu biciklističku turu koja će krenuti na put dug 500 km (Sarajevo-Mostar-Bihać) uglavnom planinskim predjelima, na kojoj će se u Mostaru i Bihaću organizirati promotivne aktivnosti.

U sklopu kampanje, organizatori namjeravaju pokrenuti stručnu i javnu raspravu o planovima korištenja šireg područja Prenja, te uključiti stručnjake koji će moći reći gdje je najbolje da ide ruta koridora, a da se pri tome ne ugrozi nacionalni park.

Jedna od aktivnosti jeste rad sa lokalnim zajednicama koje bi prosperirale ukoliko bi se ovo područje proglasilo nacionalnim parkom. Podić kao pozitivan primjer navodi nacionalni park u južnoj Italiji koji se prostire na teritorije oko 40 općina. Sve redom općine su objeručke prihvatile inicijativu za proglašenje zone nacionalnim parkom.

"Kada se pokrene priča o zaštićenim područjima, obično se straši lokalno stanovništvo da neće imati pristupa većem dijelu teritorije, što nije istina. Zakonom se utvrde zone zaštite u kojima je zabranjen ljudski upliv, a te zone su obično vrlo male i ograničene. Stanovništvio u tom slučaju može puno više da profitira: ono može svoje proizvode prodavati sa oznakom toga područja, što znači da se radi o kvalitetnom, čistom proizvodu koji dolazi sa područja očuvane prirode",naglašava Podić.

On poziva i ostale nevladine organizacije i ljubitelje prirode da se pridruže ovoj akciji, kako bi zajednički napravili detaljan plan akcije, koja ima za cilj pokazati da nacionalni parkovi jedino mogu biti podsticaj razvoju zemlje, a nikako prepreka.

N.V.