Počinje sistematski razvoj poslovnih zona u Hercegovini

U Hercegovini već postoji 15 poslovnih zona, te 28 potnecijalnih, odnosno onih koje općine planiraju pretvoriti u poslovne zone. U cilju sistematskog razvoja ove oblasti Regionalna razvojna agencija Hercegovine (REDAH) je uradila studiju o mogućnosti razvoja poslovnih zona u Hercegovini. Studija je rađena u sklopu projekta "Jačanje kapaciteta za razvoj i upravljanje poslovnom infrastrukturom", a projekt je financirala Vlada Kraljevine Španije putem Španske agencije za međunarodnu razvojnu suradnju – AECID.

Prema riječima Nevzeta Sefe, voditelja odjela za preduzetništvo u REDAH-u, dosadašnji problem bio je što se pri formiranju poslovnih zona nije koristio sistematski pristup, nego se to radilo poprilično spontano. "Ovim konceptom se će se kvalitetno i sistematski prići razvoju poslovonih zona u Hercegovini", kaže on.

U sklopu navedene studije uradili su i projekte razvoja zona za tri hercegovačka kantona(Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Hercegbosanski), te za općine u istočnom dijelu RS-a, koje su danas predali ministrima privrede, odnosno resornim ministrima navedenih kantona.

Sefo ističe da su oni predali studije, a da kantoni i općine moraju uraditi operativni plan provedbe, u skladu sa svojim budžetima, a njega na kraju treba usvojiti i skupština kantona. Usporedo s razvojem ovog koncepta radili su i na analizi stanja na tržištu rada koje je pokazalo da nedostaje veliki broj kadrova tehničke struke, te da je previše ekonomista i pravnika koji su na zavodima za zapošljavanje.

"Sigurno je da smjerovi tehničke struke nedostaju tako da je nemoguće očekivati veću fabriku automobilske industrije ili nešto slično na ovim prostorima iz prostog razloga što na tržištu rada nedostaje potrebnih kadrova", kaže on. Dodaje da je potrebno u idućem razdoblju raditi s predstavnicima visokoškolskih i srednjoškolskih institucija na rješavanju ovih problema i uvođenju smjerova potrebnih tržištu.

Smatra da bi se u Hercegovini trebale definirati određene strateške zone, a oko njih bi trebalo razvijati manje poslovne zone. One bi trebale biti smještene u Mostaru, Trebinju, te jedna na sjecištu puteva s Hrvatskom- u općini Ljubuški. Buduću da bi se radilo o zonama od stateškog interesa u njihovo formiranje bi se trebale uključiti i entitetska i kantonalna ministarstva, smatra Sefo.

D.Kozina