Pavgord kupuje Rudnik Miljevinu

Preduzeće "Pavgord" iz Foče kupiće državni kapital Novog rudnika mrkog uglja Miljevina za šest miliona KM, potvrđeno je u Vladi RS, koja je krajem prošlog mjeseca prihvatila tu ponudu.

Ponuđač se obavezao da će u opremu i ostalu infrastrukturu Novog rudnika Miljevina u naredne tri godine investirati deset miliona KM, zaposliti 100 radnika uključujući postojeće, te zadržati pretežne djelatnosti eksploatacije mrkog uglja na površinskom i jamskom kopu. Vlada RS u informaciji upućenoj na usvajanje parlamentu RS, koji daje saglasnost na privatizaciju preduzeća metodom neposredne pogodbe, navodi da su ponudu "Pavgorda" prihvatili cijeneći sve njene elemente, te imajući u vidu finansijsko, kadrovsko i tehničko-tehnološko stanje Rudnika.

U Vladi ističu da je "Pavgord", koji se bavi trgovinom, prevozom, izgradnjom građevinskih objekata i održavanjem puteva, prema finansijskom izvještaju iz 2009, sposoban da realizuje podnesenu ponudu. Fočansko preduzeće je već na ime garancije ponude 18. juna na račun budžeta RS uplatilo depozit u iznosu od 100.000 KM.

Novi rudnik Miljevina nastao je na imovini prijašnjeg rudnika kojeg je 2007. u stečajnom postupku kupila Vlada RS za 4,95 miliona KM. Rudnik, u kojem su zaposlena 22 radnika, ne radi zbog gubitka tržišta i nedostatka obrtnih i investicionih sredstava. Vlada je u dva navrata na ime troškova održavanja postrojenja i plata zaposlenih u Rudniku uplatila oko 600.000 KM.

Ponudu za kupovinu Rudnika, pored "Pavgorda", navedeno je u Vladinoj informaciji, dostavilo je i preduzeće "Inox-tehnoremont" iz Gruda koje je kasnije, ipak, odustalo jer nije uspjelo da obezbijedi investiciju za izgradnju termoelektrane na području Miljevina-Foča. Stigla je, takođe, i ponuda kompanije "Euro Invest" iz Moskve koju Vlada nije prihvatila, jer je, kako navodi, predviđala sukcesivnu dvogodišnju uplatu kupoprodajnog iznosa od oko 8,76 miliona KM, što nije u skladu sa zakonskim propisima.

Interes za privatizaciju Novog rudnika Miljevina u protekle dvije godine pokazivale su i grčke kompanije "Senkap" i "First", kanadski "Eco Green Energy", banjalučki "Privredni preporod", slovački "Ekospas", ruski "Inter-Rao", mađarska elektroprivreda i "Zemljokop-inžinjering" iz Istočnog Sarajeva, ali su pregovori okončani neuspješno.