Pandemija povećala količine infektivnog medicinskog otpada u bolnicama - Troškovi zbrinjavanja skoro i troduplo veći

Pandemija virusa korona udvostručila je količine infektivnog medicinskog otpada u bolnicama širom Srpske, što potvrđuje i podatak da se iskorišćeni zaštitni skafanderi, šprice, igle i jednokratno posuđe odvoze i više puta dnevno.

U zdravstvenim ustanovama ističu da su, osim troškova za nabavku kiseonika neophodnog za teško oboljele od COVID-19, lijekova, sredstava za dezinfekciju i zaštitu, skočili i troškovi za zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada.

Direktor Bolnice Zvornik Ivan Popović rekao je za Glas Srpske da u tu kategoriju otpada odlazi sve sa "kovid" odjeljenja, od igala, šprica, skafandera i maski, do pribora za jelo i posuđa.

- Poređenja radi, u 2019. godini naši troškovi za zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada iznosili su 21.000 KM, dok je lani taj trošak bio 52.000 KM, a u prva tri mjeseca ove godine već smo izdvojili 12.000 KM - rekao je Popović. Dodao je da je bolnica organizovala sve kako bi se ovaj otpad odlagao na bezbjedan način.

- Koliko su količine povećane svjedoči činjenica da zaposleni iz preduzeća koje preuzima i sterilizuje tu vrstu otpada, dolaze dva, a nekada i više puta dnevno po otpad - rekao je Popović.

Bolnica Sveti Vračevi u Bijeljini od 2013. godine posjeduje postrojenje Meteka koje prerađuje infektivni medicinski otpad i oštre predmete koji sterilizacijom prelaze iz infektivnog u komunalni otpad.

- Ukupna količina medicinskog otpada, što obuhvata oštre predmete i infektivni otpad u 2019. godini iznosila je 14.159 kilograma, dok je u godini pandemije bilo 17.835 kilograma. Tretman COVID-19 otpada, kao i medicinskog otpada uopšte je od izuzetnog značaja u pogledu kontrole infekcije unutar naše zdravstvene ustanove, ali isto tako i sa aspekta zaštite životne sredine – istakla je odgovorna osoba za upravljanje medicinskim otpadom u Bolnici Sveti Vračevi Nada Stančić.

Vlastiti sterilizator posjeduje i dobojska Bolnica Sveti apostol Luka u kojoj navode da su u godini prije pandemije preradili 18.412 kilograma infektivnog medicinskog otpada, dok je lani bilo 47.394 kilograma tog otpada.

- Obrađen, neškodljiv za okolinu, otpad se odlaže kao inertni komunalni otpad - pojasnili su u toj zdravstvenoj ustanovi.

Pune ruke posla u vrijeme pandemije imaju i u firmi ECO group iz Banjaluke, jednoj od rijetkih u Srpskoj koja se bavi preuzimanjem, transportom i zbrinjavanjem infektivnog medicinskog otpada.

- Koristimo patentiranu tehnologiju koja se bazira na postupcima mljevenja i sterilizacije na visokoj temperaturi bez potrebe za spaljivanjem. Nakon tretmana otpad je sterilizovan, usitnjen granulat, neprepoznatljivog porijekla, suv, smanjenog volumena i do 35, a težine do 75% - naveli su u ovom preduzeću. Ističu da je finalni proizvod moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu ili gorivi otpad.

- Samo iz Univerzitetskog kliničkog centra RS prije pandemije imali smo mjesečno oko šest tona otpada, dok je lani bilo oko 12 tona mjesečno. U pandemijskoj godini ostvareno je povećanje za 57,33% od ukupno prikupljenog otpada u odnosu na prethodnu "redovnu" poslovnu godinu, odnosno 111.432 kilograma više - istakli su u tom preduzeću i dodali da su lani prikupili 305.817 kilograma infektivnog medicinskog otpada.

Nada Stančić je rekla da je bijeljinska Bolnica Sveti Vračevi u februaru ove godine kroz Razvojni program Ujedinjenih nacija dobila još jedan sterilizator za medicinski otpad i ambalaže za pakovanje, transport i tretman otpada.

- Obim proizvodnje otpada usljed COVID-19 pandemije značajno je povećan, a samim tim i troškovi obrade - kazala je Stančić.