Spas u zadnji čas: Ilirika preuzela otvoreni investicijski fond MF Global

Najnovija žrtva višegodišnje finansijske krize na bh. tržištu kapitala je otvoreni investicijski fond MF Global, koji je između likvidacije i pripajanja izabrao ovo drugo.

Novi vlasnik je Društvo za upravljanje investicionim fondovima Ilirika DZU. Ilirika u svom sastavu već ima dva fonda (Ilirika Moj fond i Ilirika Jugoistočna Evropa) i važi za jedno od najstabilnijih društava za upravljanje fondovima. Logičnim se čini najprije se zapitati zašto u vremenu kada najveći broj investitora bježi s ovdašnjeg tržišta kapitala, Ilirika nastavlja da ulaže.

"Kriza jeste prisutna i osjeti se i u našem poslovanju. Međutim, Ilirika Moj fond nijednog trenutka nije pao ispod nominalne vrijednosti. Ilirika Jugoistočna Evropa je imao određeni pad, a to je posljedica činjenice da je Ilirika Jugoistočna Evropa agresivniji, samim tim i rizičniji fond. Preuzimanjem MF Globala naš interes je da se najprije sačuva fondovska industrija. Dovoljno je pogledati samo bliže okruženje. Sva tržišta kapitala u regionu posluju loše, ali nijedan fond zbog toga nije zatvoren. Zamislite onda kakvu bismo mi poruku poslali potencijalnim ulagačima da smo dozvolili da MF Global ode u likvidaciju. Naša je namjera da sačuvamo uloge i obezbijedimo likvidnost fonda. Ako uspijemo u svojim nakanama, a vjerujem da hoćemo, MF Global će postati izuzetno perspektivan fond", kaže Nedim Šaćiragić, direktor Ilirike, dodajući da je prezadovoljan rezultatima koje ostvaruju svi fondovi iz društva Ilirika, jer imaju stabilan mjesečni nivo uplata.

Investitori odustali od BiH

Rezultat je to kontinuiranog i predanog rada, uprkos krizi. Mnogi će se složiti da se s preuzimanjem MF Globala Ilirika upustila u opasnu avanturu, ali ako su dosada znali da krizu preokrenu u svoju korist, vjerujemo da će tako biti i ovaj put. U svakom slučaju, zahvaljujući Ilirici, MF Global nije otišao u likvidaciju, što je potez vrijedan hvale. Da se kojim slučajem desilo da MF Global bude likvidiran, i ono malo preostalih investitora razbježalo bi se s tržišta kapitala. Najgore bi prošli mali ulagači, koji bi godinama morali čekati da se imovina fonda rasproda i pretvori u novac, namire dugovanja, pa tek onda isplate ulozi koji bi u međuvremenu višestruko izgubili na vrijednosti.

Nakon ovakve epizode teško bi se ijedan investitor odvažio ponovo ulagati u fondove. Vrijedi podsjetiti da je MF Global prvi otvoreni fond koji je s radom počeo u ljeto 2007. godine. Do njegovog osnivanja na bh. tržištu kapitala postojali su samo zatvoreni investicioni fondovi, nastali prikupljanjem certifikata u procesu privatizacije. Za razliku od zatvorenih, otvoreni fondovi nastali su ulaganjem gotovog novca i imovine. Početnu strukturu imovine fonda MF Global činili su: novac 4%, dionice 84%, fondovi 9% i depoziti 3%. Kapital je bio strukturiran po sljedećim oblastima: prerađivačka industrija, finansijsko posredovanje, telekomunikacije, energija, rudarstvo, prehrambena industrija, trgovina, farmaceutika, transport i građevinarstvo.

U početku je sve dobro išlo, pa je fond bilježio rast udjela, uprkos komentara o slabom tajmingu osnivanja fonda. Ukupna vrijednost imovine svih fondova u BiH tada je iznosila oko 1,99 milijardi KM. S obzirom na to da je u tom periodu fondovska industrija napokon dobila adekvatan zakonski okvir, najavljivalo se osnivanje još 15-ak otvorenih fondova. U 2008. godini kriza je počela da pokazuje prave zube, a vrijednost imovine fondova se nezaustavljivo topi. Tome je doprinijela i nemogućnost bh. fondova da trguju van granica BiH. Strani ulagači tada su još i imali povjerenja u ovdašnje tržište kapitala.

Jedna od posljednjih velikih investicija bio je ulazak vodeće brokerske kuće u Sloveniji Medvešek Pušnik u Društvo za upravljanje IF-om MF Invest. Medvešek Pušnik iz Ljubljane preuzeo je 51% dionica i postao većinski vlasnik DUF-a MF Invest. Nakon što su se prije njih povukli i veliki institucionalni fondovi iz Hrvatske i Slovenije, Medvešek Pušnik učinio je to među posljednjima.

Promjene stigle prekasno

Iz ove perspektive gledano, promjene koje su trebale dovesti do poboljšanja situacije na tržištu kapitala stigle su prekasno. Obveznice, čije uvođenje je pratilo dosta peripetija, nisu ispunile očekivanja i dovele do drastičnog rasta prometa na berzama. Slično je i sa izmjenama zakonske regulative o tržištu kapitala. Pohvalno je što smo nakon deset godina dobili novi, moderniji zakon o investicionim fondovima, ali nažalost, u praksi nismo vidjeli mnogo koristi od toga.

Izvor: Infokom