SAD dužne 13 bilijuna dolara - Zajmodavci su ulagači koji kupuju državne obveznice

Sjedinjene Države imaju veliki državni dug u iznosu od više bilijuna dolara. Zajmodavci su uglavnom ulagači koji su kupili američke državne obveznice.

Radi se o vrijednosnim papirima ili mjenicama koje je izdala američka vlada. Ulagač koji kupi obveznica u vrijednosti od 10 tisuća dolara kreditira američku vlada s tolikim iznosom. Američka vlada prodaje te obveznice uz popust, a također plaća na njih i kamatu. Tako ulagači ostvaruju profit.

Zašto Sjedinjene Države prodaju te vrijednosnice? To ima puno veze s američkim državnim deficitom. Deficit i dug - dvije su vezane, ali ne i iste stvari.

Leigh Riddick sa Sveučilišta American objašnjava što je to proračunski manjak: "Ja bih to nazvao modelom poslovanja koji me podsjeća kutija cigara. Novac dolazi u nju, novac ide van. Ako vam ponestane novca, a još uvijek dugujete novac morate ga negdje nabaviti, ili podizanjem poreza ili prodavanjem vrijednosnica. Deficit hrani dug, ali su to dvije odvojene stvari."

Fred Joutz sa Sveucilista George Washington objašnjava: "Svake godine vlada će potrošiti, recimo, 100 milijuna dolara, a njeni porezni prihodi će biti 90 milijuna dolara. U tom slučaju, to je deficit za državu od 10 milijuna dolara. Tih minus 10 milijuna dolara mora doći odnekud."

Taj novac dolazi od prodaje državnih vrijednosnica. Ovo je način na koji država gradi svoj nacionalni dug. Sjedinjene Države stvorile su ogroman proračunski deficit. Tijekom vremena, Amerika je prodala obveznica u vrijednosti od više od 13 bilijuna dolara za pokriće tih deficita - to je 13 bilijuna dolara nacionalnog duga.

Sličan problem ovih dana destabilizira Grčku, koja je godinama imala veliki deficit. Grčka je vlada nedavno drastično smanjila svoju potrošnju. Nuveen Sarna s Northern Virginia Community koledža objašnjava: "Grčka je previše trošila. Također u toj zemlji utaja poreza je ogroman problem. Ljudi nisu zadovoljni, oni su na ulicama i nisu spremni prihvatiti ono što grčka vlada ima za ponuditi. Dakle, ako se ovako stanje nastavi, ja kao promatrač izvana sam skeptičan glede ulaganja u tu zemlju."

Grčka nije jedina zemlja u Europi s problemom velikog duga; tu su i Italija, Španjolska, Portugal, Irska, stanje u njima pomno je praćeno od strane međunarodnih tržišta i ulagača, navodi Nuveen Sarna. Od nedavno, u Europi se strahuje da bi dugotrajna kriza u jednoj zemlji mogla zaraziti veliki dio kontinenta i donijeti još jednu tešku recesiju. A mnogi kažu da se taj strah također odnosi na Sjedinjene Države, koje su u posljednjih deset godina imale veliki godišnji deficit i prodale veliku količinu državnih vrijednosnih papira. Kina sama posjeduje preko 900 milijardi dolara od tih 13 bilijuna dolara američkog nacionalnog duga. Kupnja tih vrijednosnica je zapravo kupovina duga.

"Ako Kina prestane kupovati naš dug, mi bi vjerojatno morali početi nuditi više kamatne stope da bi privukli druge kupce. To bi nas koštati više novca, što ne bi bilo dobro," kaže Laigh Riddick.

No, većina ekonomista kaže da su američke državne obveznice i dalje jedna od najmanje rizičnih investicija dostupna danas u svijetu, jer imaju garanciju američke države. Vic koji se čuje na predavanjima je da ako američka vlada prestane biti i u stanju otplaćivati svoj dug, što će se dogoditi s tim vrijednosnicama bit će najmanji od naših problema.

Međutim Grčka je drugačiji slučaj, Europska unija i Međunarodni monetarni fond planiraju spasiti Grčku od bankrota. Stručnjaci navode da bi taj bankrot učinio grčki dug skoro bezvrijednim, što bi moglo dovesti do još jedne recesije u Europi a možda i šire.