Beograd postaje drugo sjedište NLB Grupe

NLB Grupa u Beogradu gradi centar kompetencija za razvoj zajedničkih platformi za banke u regionu, a pošto su one srce budućeg poslovnog modela banaka kao tehnoloških firmi, to znači, da Beograd postaje drugo sjedište NLB Grupe, kaže u razgovoru za Tanjug Blaž Brodnjak, predsjednik uprave NLB koja je krajem prošle godine kupila Komercijalnu banku.

Time se, kaže on, otvaraju dobra radna mjesta, ne samo za ljude iz svijeta finansija, nego i za IT entuzijaste.

Na pitanje da li će zbog samog preuzimanja, ali i digitalizacije biti otpuštanja zaposlenih u Komercijalnoj banci, Brodnjak navodi da je NLB banka prije deset godina imala 4.200 zaposlenih, a da će u narednih nekoliko godina, kako kaže, pretežno sa blagim odlascima imati 2.100, dakle duplo manje.

Objašnjava da je to posljedica unapređenja tehnologija i ponašanja klijenata, koji sve manje idu u poslovnice banaka, pa je i bankarskih poslova manje, a s druge strane se potreba za osobljem sa IT profilima vještim u upravljanju podacima, znatno povećava.

- I za Komercijalnu banku u pripremi je plan racionalizacije organizacije i broja zaposlenih, u okviru koga ćemo, kao odgovoran poslodavac, izuzetno veliku pažnju posvetiti odnosu prema zaposlenima. Tačne brojke koliko će nas biti u banci za pet godina sada ne mogu dati, jer još radimo analize, ali sve će biti pošteno i transparentno - ističe sagovornik Tanjuga.

Dodaje da očekuje da će NLB Komercijalna banka biti magnet za kvalitetna radna mjesta preko spomenutog centra kompetencija za razvoj strateških platformi za članice Grupe.

Brodnjak navodi da je ambicija grupe na čijem je čelu da postane vodeća bankarska institucija na srpskom tržištu a to je, objašnjava, moguće samo ako se ponude cjenovno i iskustveno konkurentna rješenja.

- Buduća NLB Komercijalna banka će biti distributer univerzalnih finansijskih usluga, pored klasičnih bankarskih i osiguranja, kao i upravljanja imovinom. Trudićemo sa da nudimo relevantna rješenja u pravo vrijeme i na pravom mjestu za privredu, poljoprivredu i građane - ističe on.

Vjeruje da u ostvarenju tih planova ima dosta mogućnosti i za partnerstvo sa javnim sektorom.

- Zanimaju nas prije svega projekti poboljšanja energetske efikasnosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Vidimo i veliku potrebu za dogradnjom produktivne infrastrukture, auto-puteva i željeznice, dobro povezanim sa industrijskim zonama sa pristupom održivim izvorima energije.