Kemeko-BH širi poslovanje u RS i traže skladište za prikupljanje otpada - Kompanija iz Lukavca želi razviti još dva segmenta na polju ekologije

Zahvaljući pravovremenom planiranju i koordinaciji sa našim kolegama iz grupacije, uspijeli smo u 2020. godini, održati planirane prihode i profit. Ono što svakako moramo istaći da su investicije i nova zapošljavanja plnirana za 2020. odgođena za 2021. godinu, te je to imalo negativne posljedice za poslovanje u 2020. godini, jer prihodi koji bi se očekivali od investicija neće biti ostvareni u punom kapacitetu, kaže u intervjuu za eKapiju Maid Hadžimujić, direktor firme Kemeko-BH.

Ova firma je na domaćem tržištu prepoznata po usluzi sakupljanja i privremenog skladištenja svih vrsta opasnog otpada, do njegovog konačnog zbrinjavanja.

Kako kaže Hadžimujić, u novonastaloj situaciji kao što je pandemija koronavirusa morali su pripremiti i prilagoditi razvojnu strategiju.

- U 2020. godini smo ostavarili prihod od 1,8 mil KM, što je povećanje od 25% u odnosu na 2019. Također, ako govorimo o ostavrenoj dobiti, možemo reći da je i tu bilo pozitivnih pomaka u odnosu na 2019. za nekih 12%. Na svu sreću, a zahvaljujući već unaprijed planiranim aktivnostima, nismo bili primorani otpuštati radnike i to nam je bio najveći izazov u 2020. godini. Planirano povećanje plata za 2020. godinu, a u dogovoru i uz razumijevanje naših uposlenika, morali smo odgoditi za, nadamo se, bolji period koji je pred nama. Smanjenjem proizvodnih kapaciteta smanjena je i produkcija otpada, te smo indirektno i mi pogođeni - ističe naš sagovornik.

Kemeko-BH se bavi prikupljanjem opasnog i neopasnog otpada na ekološki prihvatljiv način, te pružaju svojim kupcima usluge zbrinjavanja svih vrsta otpada, izuzev radioaktivnog.

- Nastojimo da svoje usluge prema našim kupcima uvijek izvršavamo u dogovorenim rokovima, pridržavajući se strogih propisa o upravljanju otpadom, naročito ako se radi o opasnom otpadu. Također, našim klijentima dajemo savjetodavne usluge u uspostavljanju njihovih zelenih otoka unutar organizacija. Svi naši radnici su upoznati sa mjerema zaštite na radu i rukovanja sa otpadom. Težimo da uvijek imamo sljedljivost otpada od našeg kupca do njegovog konačnog zbrinjavanja, što je i naša obaveza u postupanju sa otpadom – navodi Hadžimujić.

Pojašnjavajući nam šta to znači opasan otpad, kaže da je to onaj otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliša po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada.

- Nemamo neku posebnu tehnologiju upravljanja otpadom. Ono što radimo u BiH je prikupljanje, selektiranje, propisno pakovanje i izvoz opasnog otpada u spalionice u EU. Osim toga, infektivni medicinski otpad i oštre premete iz medicinskih ustanova obrađujemo procesom sterilizacije, gdje taj otpad dovodimo do neprepoznatljivosti i sterilnosti, te je kao takav siguran za daljnje odlaganje na sanitarnu deponiju. Radimo još i dekontaminaciju zemlje kontaminirane naftom i naftnim derivatima, kao i sanaciju zemljišta tj. čistimo zagađenu zemlju uz pomoć bakterija i prirodnih uslova. Ono što bih još naveo je da radimo i razna čišćenja u industriji uz pomoć specijalnih vozila za čišćenje.

Otpad se skladišti u 1.500 m2 njihovih skladišnih prostora, dok su svi objekti na površini od 9.000 m2. Rade na području cijele BIH, ali su najviše prisutni u sjeveroistočnoj Bosni - sarajevska, mostarska i bihaćka regija. Kaže da Kemeko-BH izvozi najveće količine otpada danas iz BiH. U posljednjih sedam do osam godina prosječno su izvezli cca 400-500 t/godišnje opasnog otpada.

- U posljednje dvije godine smo procesom bioremedijacije prosječno obradili 200-300 t/godišnje kontaminirane zemlje naftom i naftnim derivatima. Proces bioremedijacije se odvija pod pokroviteljstvom češke kompanije Dekonta, koja nam nesebično daje podršku u savladavanju procesa bioremedijacije, a koja ima više od 30 godina iskustva u cijelom svijetu na ovakvim poslovima. Najveća naša vrijednost izvezenog otpada ogleda se u aktivnom odnosu ka zaštiti okoline, što doprinosi održivom razvoju i tako na najbolji mogući način realizujemo svoju društvenu odgovornost.

Osim bioremedijacije, s kojom su prisutni već dvije godine na tržištu BiH, u narednom periodu planiraju razvoj u dva segmenta - riješavanje mulja sa prečistača otpadnih voda i okretanje ka proizvodnju RDF goriva (gorivi materijal iz otpada).

Ovih dana ide i njihov proboj na tržište RS.

- Upravo ovih dana otvaramo kancelariju u Republici Srpskoj. Tražimo rješenje za skladište, te ćemo u narednom periodu raditi na registraciji i dobijanju dozvola za upravljanje otpadom u RS. Svakako da imamo saradnju sa firmama koje se bave sličnom djelatnošću i ta saradnja bi trebalo u budućem periodu da se i poboljša, jer su pred nama veliki ekološki projekti koje samo zajedničkim i udruženim snagam možemo riješiti.

Hadžimujić smatra da u BiH postoji razvijena svijest o pravilnom tretiranju otpada, ali ona uveliko zavisi i od ekonomske situacije i razvoja kompanija. Što je poslovanje bolje, veća je i briga o nastalom otpadu.

- Svakako je i pandemija COVID-19 utjecala na negativno poslovanje mnogih kompanija, a to se indirektno odrazilo na tretiranje otpada unutar komapnija.

Dok traje pandemija velika je važnost tretiranja medicinskog otpada i koja se, kako kaže naš sagovornik, mora podići na veći nivo, "jer znamo koje su posljedice prenosa virusa".

- Imamo povećan priliv oštrih predmeta radi povećanog broja testiranja od medicinskih ustanova sa kojima mi radimo. Mislim da bi posebna pažnja trebalo da se posveti tretiranju otpada iz bolnica koje su proglašene COVID ustanovama, zbog infektivnog otpada, oštrih predmeta, ali i zaštitne opreme koja se koristi u takvim ustanovama, kao i zaštitnih maski koje sada koristi kompletna populacija. Preporuka za postupanje sa takvim otpadom možete naći na našoj stranici.

Hadžimujić ima i preporuke za domaću regulativu kada je riječ o ovoj temi. Smatra da našu regulativu moramo približiti što više zakonskoj regulativi u EU, ali svakako i prilagoditi našim uslovima. Trebalo bi za pojedine kategorije otpada donijeti posebne uredbe, pravilnike, smatra on.

- Uspostava informacionog sistema je svakako pozitivan primjer, jer se očekuje da uspostavom ovog sistema pratimo kretanje otpada od proizvođača do konačne destinacije. Fali nam zakonska regulativa o zaštiti zemljišta, imamo samo regulisano poljoprivreno zemljište, a ostale kategorije zemljišta za zaštitu nisu definisane. Moramo puno raditi na podizanju svijesti o upravljanju otpadom, ali prije svega i na benefitima pravilnog upravljanja otpadom – zaključio je Hadžimujić poručujući da njihov rad u BiH prati slogan "Jer nam nije svejedno".