Cijena odgađa prodaju Bosnalijeka

Iako je Agencija za privatizaciju FBiH najavila da će druga vanredna aukcija za prodaju 19,25 odsto državnog kapitala u "Bosnalijeku" biti održana do kraja ovog mjeseca već je izvjesno da se to neće desiti, jer obavještenje o aukciji moralo bi da bude objavljeno sedam dana prije njenog održavanja.

Prva aukcija koja je održana 14. maja propala je, jer nije bilo kupovnih naloga. Za 1.507.724 akcije u vlasništvu Vlade FBiH zatražena je cijena od 22,03 KM po akciji čime je državni paket vrednovan na oko 33 miliona KM. Direktor Agencije za privatizaciju FBiH, Enes Ganić, tada je najavio da će biti zakazana nova aukcija i to po cijeni od 20,50 KM po akciji, odnosno oko 30,9 miliona KM za paket. On je iznio stav da je prva aukcija bila neuspješna, jer Međunarodna finansijska korporacija IFC nije ponudila svojih 8,37 odsto akcija "Bosnalijeka", iako je najavljivano da će to učiniti zajedno s Vladom FBiH.

Agencija za privatizaciju FBiH, naime, odbila je zahtjev IFC-a da cijena akcija "Bosnalijeka" bude smanjena na 20 maraka po akciji što je priželjkivao potencijalni kupac, američka kompanija "Alvogen Grup", koja je već uspjela da smanji cijenu s 22,03 KM na 20,50 KM.

Direktor "Bosnalijeka", Edin Arslanagić, kaže da su u toj kompaniji od prošle godine upoznati s namjerom svog najvećeg pojedinačnog akcionara, Vlade FBiH, o prodaji vlasničkog udjela.

"U razgovorima sa federalnim premijerom prošlog ljeta istakli smo da je naš cilj odabir strateškog partnera koji će doprinijeti međunarodnim razvojnim planovima "Bosnalijeka" i jačanju konkurentne pozicije kompanije na tržištima Centralne i Istočne Evrope. Vjerujemo da će u procesu prodaje Vlada FBiH raditi u najboljem interesu kako "Bosnalijeka", tako i naših građana, s obzirom na važnost koji kompanija ima kao etablirani farmaceutski proizvođač u BiH i više od 20 svjetskih tržišta, te znatnom doprinosu "Bosnalijeka" za ukupan razvoj ekonomije BiH", kaže Arslanagić. Govoreći o trenutnoj tržišnoj poziciji "Bosnalijeka" on kaže da na izvoznim tržištima bilježe kontinuirani, planirani rast, posebno u Rusiji, Ukrajini, zemljama regiona i Jugoistočne Evrope. Poziciju "Bosnalijeka" na domaćem tržištu Arslanagić karakteriše kao stabilnu.

"Domaće farmaceutsko tržište jeste nejedinstveno i nefunkcionalno. Gotovo dvije godine nakon donošenja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, još nisu doneseni odgovarajući podzakonski akti, posebno u oblasti utvrđivanja jedinstvenog sistema cijena lijekova i esencijalne liste lijekova što štetu nanosi kako proizvođačima, tako i građanima ove zemlje.

U FBiH raspisuju se tenderi za nabavku lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, suprotno provedbenim propisima lex-specialis. Takođe, u oba entiteta se, kao jedini i ključni kriterijum prilikom uvrštavanja lijekova na pozitivne liste, koristi visina cijene lijeka. Ta praksa je nepoznata u susjednim i razvijenim zemljama i u drugi plan stavlja kvalitet i bezbjednost lijeka za pacijenta.

Pored toga, domaće tržište dodatno je destabilizovano ulaskom mnogobrojnih farmaceutskih proizvođača neprovjerenog kvaliteta na pozitivne liste lijekova u prvom kvartalu 2010. godine", ističe Arslanagić. Kada su u pitanju izvozna tržišta, najviše napora ulaže se u proces registracije koji su različiti od zemlje do zemlje, veoma skupi i dugotrajni, kao i na aktivnosti izgrađivanja brendova u velikoj međunarodnoj konkurenciji.

"Primjera radi, proces dobijanja registracijskog rješenja za prometovanje lijekova na izvoznim tržištima u prosjeku traje dvije godine, a košta od prosječnih 6.200 maraka do visokih 23.000 eura u Rusiji ", objašnjava Arslanagić. On je istakao da "Bosnalijek" nastavlja realizaciju svoje strategije, a to je jačanje pozicije na izvoznim tržištima. Ove godine očekuju prihode od prodaje na nivou 2009. godine, uz dvocifrene stope rasta u izvozu, te neto dobit na prošlogodišnjem nivou.

Neto dobit veća iz godine u godinu

"Bosnalijek" je posljednje tri godine konstantno povećavao neto dobit.

U 2007. godini kompanija je ostvarila neto dobit od 7,8 miliona maraka, u 2008. godini 8,2 miliona maraka, a prošle godine poslovala je s neto dobiti od 9,1 milion maraka. Osim Vlade FBiH koja posjeduje najveći pojedinačni paket akcija, najveći vlasnici "Bosnalijeka" jesu Libijski fond za ekonomski i socijalni razvoj sa 8,77 odsto, IFC sa 8,37 odsto, te fond Big investiciona grupa Sarajevo sa 4,87 odsto kapitala.