RS i FBiH uskoro bi mogle dobiti registre socijalnih davanja - Oko 50% pomoći iz lokalnih zajednica daje se nesistemski

Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi mogle dobiti registre socijalnih davanja koji su, kako ističu stručnjaci, dobra stvar i dobar temelj za izradu socijalne karte, ali koji neće riješiti ključne probleme u sistemu socijalne zaštite, a to su bolji utrošak sredstava i borba protiv siromaštva, koja je najveći problem ovog društva.

- Registar je tehnička stvar koja ne rješava ključne probleme. On je dobar i potreban te može biti temelj za izradu socijalne karte i da se na određeni način isprati utrošak sredstava. Rađena su istraživanja koja su pokazala da socijalna pomoć ne ide onima kojima je potrebna. Recimo 50% pomoći iz lokalnih zajednica daje se nesistemski i tamo gdje treba, već po odluci načelnika opštine - rekao je za Nezavisne Ljubo Lepir, profesor na Banjalučkom univerziteta, i bivši pomoćnik za socijalnu zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.

On ističe da je još 2012. godine rađeno na registru socijalnih davanja kroz jedan projekat i da je 2015. sve bilo spremno za njegovo uspostavljanje, ali da je onda stopirano iako je na nivou BiH na taj projekat potrošeno oko 4 mil KM.

- Ključni problem, sada govorim o Republici Srpskoj, a tako je i u BiH, jeste siromaštvo. Mi smo jedina zemlja koja nije definisala šta je prag siromaštva i ne znamo koliko neko novca treba da ima mjesečno da ne bude siromašan i to treba da uradi Vlada Republike Srpske - istakao je Lepir.

Kada je riječ o samom registru, on će biti izrađen u okviru petogodišnjeg projekta, koji sa 10,9 mil USD finansira USAID, a koji se odnosi na podršku transparentnosti i smanjenju korupcije. Osim registra socijalnih davanja, projekat se odnosi i na e-potpise, e-građevinske dozvole, zatim pomoći inspekcijskim službama i Agenciji za javne nabavke BiH.

Registar socijalnih pomoći trebalo bi da sadrži informacije o stalnoj novčanoj pomoći, dodacima za njegu i pomoć od strane drugog lica, jednokratnoj novčanoj pomoći, zatim novčanoj naknadi za vrijeme čekanja na zaposlenje, smještaj u drugu porodicu i ustanove socijalne zaštite, kao i o vanrednom školovanju, subvencionisanju troškova grijanja, sahrana, ali i o zdravstvenoj zaštiti.

Milan Švraka, zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine RS, kaže da, osim zakona, koji je temelj u Republici Srpskoj, nema dovoljno informacija o socijalnim davanjima koja se isplaćuju po različitim kriterijumima i na različitim nivoima.

- Važno je postojanje registra kako bi se vidjelo prije svega koliko je to pravedno i korektno raspoređeno i kako bi se na kvalitetniji način upravljalo tim davanjima. U situaciji smo da je veliki broj ljudi u stanju socijalne potrebe i sa tog aspekta registar bi bio od velike koristi - rekao je Švraka za Nezavisne.

Inače, u Republici Srpskoj, ali i u Federaciji BiH već duže od deceniju priča se o izradi socijalne karte koja je možda i jedini garant da socijalna pomoć ide u ruke onih kojima je zaista potrebna, međutim do danas je malo toga urađeno u vezi s tim pitanjem.