Organska proizvodnja Bh. ulaznica za evropsko tržište

Organska proizvodnja posljednjih je godina postala vrlo popularna na svjetskom tržištu kako potrošači sve više obraćaju pažnju na kupovinu zdravih namirnica organskog porijekla. Kvaliteta hrane već duže vrijeme upitna je kategorija jer konvencionalni proizvođači intenzivnom obradom, primjenom mineralnih đubriva, hemijskom kontrolom korova i štetočina žele isključivo povećati produktivnost proizvodnje.

Organska proizvodnja s druge strane zabranjuje upotrebu pesticida i genetičku manipulaciju gajenih biljaka. Stručnjaci su utvrdili da organski proizvodi imaju 63 odsto više kalijuma, 73 odsto više gvožđa i 125 odsto više kalcijuma nego proizvodi dobijeni konvencionalnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Nove svjetske tokove u poljoprivedi slijedi i Bosna i Hercegovina, koja sa 1,6 miliona hektara obradivog zemljišta može postati značajan izvoznik organske hrane.

Naše prednosti su u velikim neobrađivanim površinama i nezagađenim prostranstvima prirodnih pašnjaka i šuma. Također polovina oraničnih površina u BiH je neobrađena, što omogućava organizovanje organske poljoprivrede na područjima gdje se duži niz godina ne koriste agrohemijska sredstva.

Kako bi bh. proizvod organskog porijekla dobio mjesto na zahtjevnom evropskom tržištu, on mora posjedovati certifikat o kvalitetu. "Organska kontrola" prva je certifikacijska organizacija u Bosni i Hercegovini koja od 2007. godine dodjeljuje certifikate domaćim proizvođačima organske hrane.

"Proizvodnja i prerada ljekovitog bilja, jagodastog i koštičavog voća, povrća na otvorenom i u plastenicima, jagnjećeg mesa i neki specifični proizvodi kao što su med, samoniklo ljekovito bilje, šumski plodovi i gljive imaju perspektivu u BiH i realnu mogućnost plasmana u EU i na svjetskom tržištu. Posebno je značajna proizvodnja, prerada i izvoz jagodastog voća u pojedine države EU. Takođe je potrebno razvijati lokalno tržište organskih proizvoda i svijest domaćih kupaca o značaju organskih proizvoda", kaže za eKapiju Mersida Musabegović, direktorica certifikacijske kuće "Organska kontrola".

Ona navodi da je organskom proizvodnjom u 2009. godini bio obuhaćen 691 hektar zemlje, dok je na 220.000 ha poljoprivrednog i šumskog zemljišta organizovano sakupljanje samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva. Organizovana je kod nekih operatora proizvodnja čajeva i eteričnih ulja, kao i topla i hladna prerada voća i povrća.

Trenutno kod nas najveći financijski efekti izvoza su u sektoru organske sakupljačke poljoprivrede koja podrazumijeva sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja, šumskog voća i gljiva. Kada u pitanju organska proizvodnja meda, BiH nema dovoljno kapaciteta za kontinuiran izvoz, smatra Goran Mirjanić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci. On ističe da BiH na godišnjem nivou potroši 2,5 hiljade tone meda, od čega 1,4 hiljade tona proizvedu domaći pčelari, dok se ostatak uvozi.

"Domaći proizvođači nemaju kapaciteta da kvantitativno i u kontinuitetu snabdijevaju veća ili manja tržišta Evropske unije, iako ima itekako kvalitetne proizvode. Najbolji primjer je med od kadulje sa područja Hercegovine, koji je zaista vrijedan pažnje i koji na domaćem tržištu postiže najvišu prodajnu cijenu. No, kada bi se pojavio neki evropski kupac i dao povoljnu ponudu, on bi također tražio količine, a hercegovački med koji se uzgaja na tradicionalan način u maloj proizvodnji ne može odgovoriti na ove potrebe", objašnjava Mirjanić.

On pak naglašava da u trenutnim uslovima globalnog zatopljenja i zagađenja životne sredine sve više trebamo razmišljati o proizvodnji hrane, koja će čuvati zdravlje onih koji je koriste.

Mersida Musabegović, direktorica "Organske kontrole", navodi da je vrijednost izvezenih roba na tržišta EU samo za OK certificirane robe tokom prošle godine iznosila blizu 1,3 miliona eura.

"Potražnja za organskim proizvodima ima stalni trend porasta, paralelno sa informisanjem i porastom znanja potrošača o neophodnosti da hrana treba biti raznovrsna, kvalitetna, hemijski i zdrastveno bezbjedna. Sistem proizvodnje, inspekcije i certifikacije potrošaču garantuju da proizvod potiče iz certifikovane organske proizvodnje", objašnjava ona.

U kontekstu jedinstvenog poljoprivrednog tržišta i uspostavljanja sistema sigurnosti hrane, uspostavljanje sektora organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini je jedan od prioriteta evropskog partnerstva za Bosnu i Hercegovinu.

Organska kontrola dizajnirala je i BiH markica za organske proizvode (OK logo). Program je tri godine nakon osnivanja akreditiran prvi put od strane IFOAM-a i ISO 65.

IFOAM akreditirana tijela imaju pravo uz svoju organsku markicu koristiti IFOAM oznaku, koja potrošačima širom svijeta predstavlja garanciju da je certifikacijski program nadziran od strane međunarodno priznatog akreditacijskog tijela. "OK" certifikovani proizvodači mogu koristiti IFOAM oznaku uz oznaku "OK"-a, koju na svjetskom tržištu organske hrane koristi oko 150.000 proizvođača.

Nermina Voloder