Stopa softverskog piratstva u BiH smanjena za 1% uprkos globalnoj recesiji

Danas je, Business Software Alliance (BSA), međunarodna asocijacija koja predstavlja globalnu industriju softvera, zajedno sa kompanijom za istraživanje tržišta IDC, objavila svoju sedmu godišnju studiju o softverskom piratstvu, kojom je obuhvaćeno više od stotinu zemalja. Od 2008. do 2009. godine instalacije nelicenciranog softvera na kompjuterima u Bosni i Hercegovini su smanjene za 1%, tako da sada stopa softverskog piratstva iznosi 66%. Komercijalna vrijednost ovog ilegalnog softvera dostigla je iznos od oko 14 miliona američkih dolara.

Uprkos globalnoj ekonomskoj recesiji, piratizacija softvera na mnogim tržištima opada. Prema "BSA/IDC Global PC Software Piracy" studiji iz 2009. godine, pad piratizacije je zabilježen u 54 zemlje, dok je porast prisutan tek u 19 zemalja. Ipak, globalna stopa piratstva se povećala sa 41% na 43%, što je rezultat naglog rasta piratstva na tržištima Kine, Indije i Brazila, a koja imaju sve veći udio u ukupnom softverskom tržištu.

“Studija jasno ukazuje da napori koje BSA čini radi smanjenja krađe softvera u BiH daju odgovarajuće rezultate. Ipak, stopa piratstva od 66% je daleko od prihvatlji “ , rekla je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH. "Postepeni izlazak iz globalne ekonomske krize pozitivno će uticati na uspješno nastavljanje saradnje sa vladama, kompanijama i korisnicima softvera koji su sve više svjesni rizika korištenja piratskog softvera i stvarnih šteta koje piratizacija softvera pričinjava bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Zadovoljni smo pozitivnom tendencijom smanjenja piratizacije softvera. Ipak, predstoji još mnogo posla u ovoj oblasti, tim prije što cijeli region centralne i istočne Evrope, prema IDC standardima ima visoke stope softverskog piratstva“. Pored toga, Milanović-Lalić je ukazala na to da piratstvo limitira IT inovacije i ima štetne posljedice na otvaranje novih radnih mjesta, kao i na razvoj lokalne ekonomije, uz gubitak značajnih poreznih prihoda. IDC izveštaji jasno ukazuju da vlade širom svijeta moraju povećati napore u borbi protiv piratskog softvera, a razlog tome je očigledna povezanost razvijenosti ekonomije sa regulisanim tržištem, što je vidljivo iz grafikona koji prikazuje relacije između razvijenih zemalja sa regulisanim tržištem u odnosu na nerazvijene zemlje koje imaju visoku stopu piratstva .

Lejla Hadžiabdić, menadžer za antipiratske aktivnosti Microsoft BiH dodala je: "Smanjenje stope softverskog piratstva u BiH na 66% je direktan rezultat velikog broja aktivnosti nadležnih državnih institucija, prvenstveno SIPA-e i Tužilaštva BiH, kao i BSA. Značajnu ulogu odigrala je industrija, odnosno IT kompanije koje su sve svjesnije potrebe za dodatnim angažmanom sa nadležnim organima, ali i BSA, u osiguranju dodatnih kapaciteta za borbu protiv softverskog piratstva".

Studija BSA/IDC iz 2008. godine, o ekonomskom učinku smanjenja piratizacije softvera pokazuje da smanjenje stope piratizovanog softvera za deset procentnih poena u periodu od četiri godine može stvoriti oko 500.000 dodatnih radnih mjesta u svijetu. IDC procjenjuje da se na svaki dolar legalnog softvera prodanog u jednoj zemlji, realizuje dodatnih 3–4 dolara prihoda koje ostvaruju lokalni servisi i firme za distribuciju. Piratski softver, također, stavlja krajnje korisnike u rizičan položaj i zbog toga što ugrožava sigurnost njihovih računara, jer piratski softver često može ugroziti računarske sisteme korisnika.

Borba protiv piratizacije softvera ostaje jedan od najbitnijih prioriteta BSA. Napori usmjereni ka smanjenu stope softverskog piratstva u BiH se ogledaju u rezultatima koji su postignuti kontinuiranom kampanjom tokom posljednjih nekoliko godina gdje je zabilježen pad sa 70% u 2004. godini, na 66% u 2009. godini. Ovo je ujedno i dokaz da kompanije prepoznaju prednosti koje donosi licencirani softver. BSA u BiH sarađuje već duže vrijeme sa svim relevantnim institucijama u BiH, te agencijama koje su zadužene za provođenje zakona i zajedno sa svojim članovima implementira efektne kampanje o značaju zaštite intelektualne svojine.

Rukovodilac odjela za odnose s javnošću Tužilaštva BiH Boris Grubešić smatra da BiH više nije informatički nepismena zemlja i da Tužilaštvo sve više pažnje posvećuje "Cyber" kriminalu koji je veoma razvijen u BiH.

"Provedenim istraživanjima Tužilaštvo je spoznalo da pristup Internetu u BiH ima više od milion građana. Najčešči oblik Internet kriminala je nedozvoljeno korištenje autorskih prava u vezi s distribucijom ilegalnog softvera, a Tužilaštvo je u protekla dva mjeseca pokrenulo niz aktivnosti na jačanju policijskih i tužiteljskih kapaciteta za borbu protiv ove vrste kriminala.“

Pored podataka koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, važni su i zanimljivi sljedeći podaci koje sadrži IDC studija:

• Stopa piratstva PC softvera smanjena je u 54 od ukupno 111 promatranih zemalja. Međutim, svjetska stopa piratstva je porasla sa 41% u 2008. na 43% u 2009. zbog eksponencijalnog rasta distribucije PC softvera u rastućim ekonomijama (npr. Kina i Indija).
• Komercijalna vrijednost piratskog softvera iz 2009. godine iznosila je 51.4 milijarde USD.
• SAD sa 20%, Japan sa 21% i Luksemburg sa 21% i dalje imaju najnižu stopu piratskog softvera
• Zemlje sa najvišim stopama piratskog softvera su Gruzija, Zimbabve i Moldova (sve preko 90%).
• Načini smanjenja piratstva uključuju programe legalizacije prodavača, kampanje za edukaciju vlada i industrija, zakonske sankcije i promjene tehnologije - poput povećane distribucije menadžmenta digitalnih prava (DRM) i veće upotrebe software asset management-a (SAM).
• Faktori koji pojačavaju stopu piratstva su naročito: ubrzan razvoj tržišta korisnika kompjutera, povećana aktivnost u instaliranoj bazi starijih kompjutera gdje su nelicencirani softveri dominantni, te povećana usavršenost piratskog softvera i cyber kriminala.
• Posmatrajući zemlje iz neposrednog okruženja BiH, možemo zaključiti da se BiH nalazi u sredini, s obzirom da je stopa piratstva u Makedoniji - 67%, Crnoj Gori – 81%, Srbiji – 74%, dok je u Sloveniji – 46%, a u Hrvatskoj – 54%.