Imovinu firmi iz RS treba zaštititi

Pravobranilaštvo RS podržaće inicijativu Privredne komore da sudovi u RS budu zakonski obavezani da privremeno obustave postupanja u slučajevima imovinskih potraživanja preduzeća iz bivše Jugoslavije koja su predmet sukcesije.

Slobodan Radulj, glavni pravobranilac RS, kaže da je predloženi zakon o sprovođenju Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji je Privredna komora u ponedjeljak uputila Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, dobra osnova za zaštitu imovine u RS. On ukazuje da domaći sudovi učestalo postupaju po tužbama, uglavnom hrvatskih firmi koje potražuju imovinu svojih nekadašnjih poslovnih jedinica u RS, iako to pitanje još nije regulisano bilateralnim sporazumom o sukcesiji između BiH i Hrvatske.

Javnosti su najpoznatiji slučajevi tužbi hrvatske kompanije INA protiv banjalučkog Krajinapetrola, te fabrike Borovo protiv banjalučkog Bonela čija se imovina "topi" kroz sudske presude. U Pravobranilaštvu RS kažu da u takvim sporovima ne zastupaju direktno domaća preduzeća, već se pojavljuju kao umješači koji štite državni kapital i imovinu RS.

"Ako se ništa ne preduzme prijeti opasnost da akcionari preduzeća u RS tuže institucije RS koje su im prodale tu imovinu u procesu privatizacije", upozorava Radulj.

Privredna komora RS saopštila je da predloženi zakon predviđa zaštitu imovine privrednih društava u RS do donošenja konačnog rješenja, odnosno zaključivanja bilateralnih ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i država bivše SFRJ. Dragica Ristić, direktor Privredne komore, izjavila je da institucije RS moraju sačuvati imovinu domaćih preduzeća čiji su prijeratni korisnici bile društvene firme sa sjedištem u nekoj od bivših republika SFRJ.

"Sada se dešava da domaći sudovi `zanemaruju` postojanje Sporazuma o pitanjima sukcesije i nepostojanje bilateralnih sporazuma i presudama potvrđuju ugovore o prodaji nekretnina čime oduzimaju imovinu domaćim preduzećima koja su ih stekla u postupku privatizacije", ističe Ristićeva.

Privrednici ukazuju da se postojećom sudskom praksom pravi enormna materijalna šteta za većinske vlasnike tih firmi, hiljade građana malih akcionara, kao i radnike, koji oduzimanjem objekata mahom ostaju bez posla.

Dragan Spasojević, pomoćnik ministra pravde RS, koji je uključen u analizu ponuđenog nacrta bilateralnog sporazuma o sukcesiji između BiH i Hrvatske, podržava privremenu zakonsku zaštitu imovine koja je predmet sukcesije, navodeći da su to ranije uradile i Srbija i Hrvatska.

"Bilo bi dobro da sudovi zastanu s aktivnostima do sklapanja bilateralnih državnih ugovora kako bi se spriječilo izvlačenje imovinske mase iz domaćih preduzeća", ističe Spasojević.

On kaže da Radna grupa, čiji je član, ima rok da do kraja maja Vladi RS dostavi informaciju sa prijedlogom najboljih rješenja bilateralnog ugovora o sukcesiji između BiH i Hrvatske.