Bh. proizvođači napokon dobili svoju šansu: Trgovački lanci spremni podržati domaće
Petak, 07.05.2010.
12:14
Predstavnici stranih i domaćih trgovačkih lanaca spremni su intenzivnije podržati domaću proizvodnju u Bosni i Hercegovini, te omogućiti veći plasman domaće robe na policama prodajnih centara širom naše zemlje.
Ovo je zaključak sastanka koji je organizaciji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH, održan sa predstavnicima slovenačkih, drugih stranih i domaćih trgovačkih lanaca s ciljem ostvarivanja bolje komunikacije i podizanja saradnje na veći nivo.
Povod održavanja ovih sastanaka su česta prozivanja trgovačkih lanaca od strane domaćih proizvođača da daju povoljniji tretman, odnosno da preferiraju uvozne robe na račun domaćih, što domaće proizvode dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na uvozne.
Igor Gavran, pojekt menadžer u Odsjeku za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH, za eKapija.ba je potvrdio da posljednjih godina zabilježen veliki broj primjedbi domaćih proizvođača da njihova zastupljenost u stranim lancima nije na zadovoljavajućem nivou.
"Proizvođači se također žale da su im postavljeni rigorozni uslove za ulazak u trgovači lanac u vidu zahtjeva za dodatno plaćanje pozicija, vrlo nepovoljnih cijena i ostalih kriterija koji se od njih traže. Tako da je teoretski moguće plasirati proizvod, odnosno nema nikakvih zabrana, ali su uslovi obično takvi da je praktično nemoguće plasirati proizvod", kazao je Gavran.
On ističe da su učesnici sastanka saglasni sa ocijenom da domaća proizvodnja nije u dovoljnoj mjeri zastupljena, te su izrazili spremnost da se trenutna sitacija promijeni. Ipak, nijedan od predstavnika nije priznao da je razlog zašto nema domaće robe stvar diskriminacije ili svjesnog zanemarivanja, već da su razlozi isključivo ekonomske prirode.
Kao razlozi slabe zastupljenosti spominje se između ostalog kvalitet određenih roba, kao i količina proizvoda. Istina je u pojedinim sektorima, naša zemlja ima odlične proizvode, ali ih nema u dovoljnim količinama da bi mogli podmiriti potrebe tržišta.
"Kao najvažniji razlog, ističe se pitanje cijene proizvoda. Uvozni proizvodi u nekim kategorijama su jeftiniji, nekada znatno jeftiniji od domaćih proizvoda, ali ne zato što su domaće kompanije nesposobne da ih proizvedu po nižim cijenama, već što dobar broj tih proizvoda ulazi u BiH uz djelimično ili potpuno izbjegavanje plaćanja dadžbina, carinske i druge prevare. Samim time oni kroz nelojalnu konkurenciju diskriminišu domaće proizvođače. Trgovačkom lancu svakako je najbitnije da dobije najnižu cijenu i ostvari veću zaradu. Oni naravno nisu krivi što je sistem omogućio pojedincima da takvim zloupotrebama dođe do kupca", objašnjava Gavran.
On pak naglašava da je zastupljenost domaćih proizvoda u pojedinim kategorijama kao što su meso i mesne prerađevine puno bolja u posljednih nekoliko godina.
"Situacija je i dalje najgora u oblasti prodaje voća i povrća. I dalje se dešava da u pojedinim lancima se prodaje krompir uvezen iz Egipta ili voće nabavljeno u Italiji sa nerealno niskim cijenama dok domaće voće i povrće vrhunskog kvalitat propada", kazao je on.
Nakon razgovora o kvalitetu, cijenama, ulozi proizvođača, distributera, uslovima poslovanja, problemima u radu, postignuta je saglasnost da se saradnja i komunikacija nastavi i u budućnosti.
Prvi konkretan rezultat je pismo trgovačkog lanca Interex upućeno Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojem traži spisak lokalnih proizvođača voća i povrća, posebno u blizini gradova gdje Interex ima svoje objekte. Cilj je zaključivanje partnerskih ugovora s lokalnim proizvođačima u 21 gradu u BiH, nakon prethodne analize kvaliteta i cijene prozvoda.
Osim Interexa, na sastanku su prisustvovali predstavnici sljedećih kompanija: DP Marketi Drvopromet d.o.o., Merkur d.d. (MIMS), Sprind d.d. (MIMS), Robot d.o.o., Bingo d.o.o., Amko Komerc d.o.o, Lora d.o.o., Mercator, Tuš-Trade, Intermerkur Nova / Merkur Group, Konzum d.o.o. Na sastanak su pozvani, ali se istom nisu odazvani i predstavnici Delta Maxi d.o.o.
N.Voloder
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH Sarajevo
C.D.E.B. d.o.o. Sarajevo
DRVOPROMET d.o.o. Sarajevo
MIMS d.o.o. Sarajevo
MERKUR d.d. Sarajevo
SPRIND d.d. Rajlovac -Sarajevo
Robot general trading Co d.o.o. Sarajevo
Bingo d.o.o. Tuzla
Amko Komerc d.o.o. Sarajevo
LORA d.o.o. Sarajevo
Mercator BH d.o.o. Sarajevo
TUŠ-TRADE d.o.o. Bihać
INTERMERKUR NOVA doo Sarajevo U
KONZUM d.o.o. Sarajevo
Tropic maloprodaja doo Banja Luka

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora