Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

OECD: Svjetska ekonomija će tek krajem 2021. dostići nivo na kojem je bila prije pandemije

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 03.12.2020.

07:55

Komentari

Podeli

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prognozira da će svjetska ekonomija tek krajem 2021. godine dostići nivo na kojem je bila prije pandemije koronavirusa, i napominje da se države oporavljaju, ali različitim brzinama u zavisnosti od regiona.

- Prvi put od početka pandemije postoji nada u bolju budućnost - piše glavna ekonomistkinja OECD-a Lorens Bun u novoj prognozi ekonomskog razvoja, ali upozorava da će put oporavka biti pun opasnosti i da će za neke zemlje trajati duže nego za druge.

Svjetska ekonomija će u ovoj godini zabilježiti pad od 4,2%, a iduće će za isto toliko porasti, navodi se u izvještaju. Kod 37 članica OECD-a, pad će biti još veći, minus 5,5%, a oporavak će ići sporije. Njemačka može da se tiješi time da će njena privreda u ovoj godini imati manji pad od prosjeka Evropske unije, navodi se u analizi koju prenosi Deutsche Welle.

Da svjetska ekonomija ukupno bolje stoji nego recimo SAD ili evrozona zaslužna je prije svega Kina. Zemlja iz koje se kovid-19 proširio po čitavom svijetu jedina je nacionalna ekonomija koje neće zabilježiti pad, nego rast od 1,8%. Uz to, za iduću godinu predviđa se rast kineske ekonomije od 8%, znatno veći u poređenju s drugim ekonomijama.

Očekivanja OECD-a, kada je riječ o globalnoj recesiji u ovoj godini, otprilike se poklapaju sa prognozom koju je jesenas iznio Međunarodni monetarni fond (MMF). Ali, što se tiče rasta u idućoj godini, OECD je manje optimističan od MMF koji očekuje rast od 5,2%. OECD je sigurno manje optimističan zbog drugog talasa pandemije koji hara u mnogim zemljama, navodi DW.

Pretpostavka svakog oporavka je, prema OECD-u, da novo izbijanje zaraze može da bude ograničeno i da vakcina bude većinom dostupna do kraja 2021. godine. Ali, šta ako pritom nastanu ozbiljni problemi s raspodijelom vakcine ili ako se pojave neočekivane nuspojave?

- To bi veoma opterećivalo privredu i povećalo rizik da slabije nacionalne ekonomije i preduzeća dospiju u finansijsku krizu, što bi imalo globalne posljedice - odgovara ekonomistkinja Bun.

Nezaposlenost među članicama OECD-a je za 1,25% veća nego prije pandemije. U SAD i Kanadi ona je, međutim, više porasla nego u Evropi. To je tako prije svega zbog brojnih programa skraćenog radnog vremena u EU kod kojih država zaposlenima isplaćuje dio plata umjesto poslodavca kako bi preduzeća mogla da odustanu od davanja otkaza.

Naročito su pogođeni radnici s niskim platama.

- Zaposlenima s niskim kvalifikacijama i onima s malim platama posebno mnogo je smanjen broj radnih sati. To još više povećava ionako veliku nejednakost koja je postojala i prije pandemije - navodi u izveštaju OECD.

I mladi ljudi koji sada traže posao trenutno su u lošijem položaju.

- Krajnje je teško usred krize stati na sopstvene noge na tržištu rada - kaže Bun za DW.

Izvještaj OECD-a hvali brojne pakete za spas privrede kojima su države, često uz pomoć centralnih banaka, svoje nacionalne privrede uspjele da sačuvaju od najgorih posljedica.

Sada je "presudno da oni koji imaju političku odgovornost takvu pomoć i dalje pružaju kako bi obezbijedili preživljavanje privrednih grana, preduzeća i s tim povezanih radnih mjesta. Lekcija koju smo naučili proteklih meseci je da su te mjere odgovarajuće, dodaje Bun.

Izvještaj izričito upozorava da se ne smiju prerano obustaviti mjere pomoći.

- Cilj bi za sve zemlje trebalo da bude izbegavanje preranog i naglog obustavljanja programa pomoći - navodi se u izvještaju. Vlade bi, osim toga, trebalo da misle kako da se stvarno pomogne onima koje je kriza naročito jako pogodila, smatraju u OECD.

OECD je uputio tri preporuke onima koji nose političku odgovornost. Prvo, oni bi morali da investiraju u osnovne oblasti, kao što su "obrazovanje, zdravstvo i fizička i digitalna infrastruktura". Drugo, trebalo bi odlučno da djeluju kako bi spriječili "porast siromaštva i nejednakosti s obzirom na prihode", i kao treće, OECD poziva sve na jaču međunarodnu saradnju:

- Svijet ne može da reši globalnu krizu tako što će svaka zemlja da djeluje za sebe - konstatuje se u izvještaju.

Na kraju, glavna ekonomistkinja OECD-a Lorens Bun izražava malo umjerenog optimizma, i poručuje da se nada da će svijet nakon pandemije "biti manje-više isti, ali ipak malo bolji".

Tagovi:

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

OECD

Međunarodni monetarni fond

paketi za spas privrede

mjere pomoći

Komentari

Vaš komentar

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.