Podrum Deđanski širi proizvodnju vina poznatih vršačkih sorti

Malo Središte kod Vršca polako postaje veliko središte vršačkih vinara. U ovom selu već postoji desetak vinarija koje privlače i domaće i strane goste, a sada je u planu izgradnja još jedne.

Kako je za eKapiju kazala Marija Deđanski, vlasnica vršačkog vinskog podruma Deđanski, ovaj etablirani proizvođač vina iz čuvenog vinskog grada Srbije planira da proširi proizvodnju na Malo Središte izgradnjom vinarije kapaciteta 20.000 litara vina godišnje, na parceli površine oko 6.500 m2.

- Vinarija Deđanski proizvodi vino iz sopstvenih zasada vinograda na površini od oko 4 hektara. Sorte koje gajimo su sovinjon blan, muskat otonel, merlo i muskat hamburg kao stona sorta koju koristimo i za proizvodnju rozea. Inače, Vršac je poznat po muskat otonelu, proslavilo ga je to grožđe, a i mlađa populacija voli takva poluslatka i polusuva vina – priča Marija.

Nova vinarija, prema projektu koji je izradio Metrum Ing iz Vršca, imaće tehnološko-proizvodni dio i vinski podrum, kao i turistički dio sastvaljen od recepcije za prijem gostiju, degustacione i prezenatacione sale i kule-vidikovca, a u planu je i nekoliko apratmana za prenoćište gostiju i 12 parking mjesta.

Kako ističe Marija Deđanski, vinarija će imati kapacitet za prijem desetak gostiju u jednoj turi, koji će imati priliku da obiđu i proizvodni dio, probaju i kupe vina, ali i da uživaju u njima i u pogledu sa kule koja će gledati na gudurički vrh, jedinstven brdski reljef rijedak za Vojvodinu, kao i na manastir Malo Središte s jedne strane, dok će s druge strane biti uređeni potok, vinogradi i polja lavande.

Ona dodaje da su već dobili građevinsku dozvolu i da početak gradnje očekuju najkasnije sljedeće godine, kada bi trebalo da dobiju i finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede za realizaciju ovog projekta.

Inače, Deđanski trenutno proizvode oko 5-6.000 litara godišnje. Iako će proizvodnju izgradnjom vinarije učetvorostučiti i proširiti zasade vinograda za još 4 hektara, dalje od toga, kako kaže naša sagovornica, neće ići, jer ne žele industrijsku produkciju.

- Mi proizvodimo ograničene serije visokokvalitetnog vina i želimo da tako i ostane – ističe Marija dodajući da je pritom riječ o vinima sa pristojnom cijenom, što je, kaže, retkost u Srbiji, jer su srpska vina u odnosu na Evropu skupa.

Deđanski vina plasiraju se mahom restoranima u Beogradu, a Marija kaže da su najčešči gosti vinarije upravo iz glavnog grada, ali i iz inostranstva.

- Degustacija u vinarijama je način da se vina brendiraju, pa gosti kasnije u restoranima znaju šta traže. Vršac je doživio ekspanziju vinskog turizma poslednjih godina, pa gosti dolaze i iz udaljenih zemalja, poput Rusije. Ipak, najviše ih ima iz Njemačke, jer je stanovništvo okolnih sela prije Drugog svetskog rata bilo pretežno njemačko, poput Gudurice, koja je već čuvena po svojim brojnim vinarijama i festivalu "Gudurička zlatna jesen", ali i po tome što u tom selu živi 16 različitih nacija. To je podstaklo udruženje "Vinsko selo" da organizuje i festival "Dani mladih vina", koji već osam godina u februaru okuplja ljubitelje ne samo vina, već i dobrog zalogaja, s obzirom da se u to doba u vinskim podrumima služe raznovrsni nacionalni specijaliteti – navodi sagovornica našeg portala dodajući da se slične manifestacije planiraju i u Malom Središtu.

Kako je navedeno u projektnoj dokumentaciji za vinariju Deđanski, ovo selo je i prostornim planom Vršca definisano kao potencijalna seoska turistička zona u okviru seoskog i izletničkog turizma.

- Fasada objekta vinarije Deđanski radiće se od prirodnog kamena iz majdana u blizini, čime se podstiče upotreba tradicionalnih materijala lokalnog karektera, a sve u cilju da se podstakne razvoj područja i očuva integritet sredine i duh mjesta. Kada se vinarija završi, to će biti prepoznatljiv arhitektonski marker mjesta za proizvodnju kvalitetnih vina od lokalnih sorti spasenih od zaborava i okupljanje ljubitelja vinskog i religijskog turizma, ali i rekreativaca koje će privući nesvakidašnja bujna priroda i burna prošlost ovog kraja, kao i njegova raznovrsna kulturna bogatstva – stoji u projektu.