BiH pravi prve korake ka sajber pčelarstvu - Upotreba tehnoloških rješenja može povećati dobit i do 30%

Sweden/USAID FARMA II projekt podržava obuku pčelara o upotrebi elektronskog pčelarskog dnevnika i drugih inovativnih ICT rješenja kako bi proizvodnja meda u BiH postala efikasnija.

Vlasnik kompanije Košnica iz Gradiške, koja proizvodi med i pčelarsku opremu i repromaterijal, te profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Goran Mirjanić kaže da je veoma važno da pčelari u BiH prihvate ideju da nauka i naučnici imaju viziju kako da im pomognu i učine pčelarstvo isplativijim, manje zahtjevnim i profitabilnijim. Sve su to, kako je dodao, prednosti cyber pčelarstva koje tek treba biti primijenjeneno u BiH.

On i još trojica stručnjaka, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, trenutno održavaju obuku za pčelare. Na obukama predstavljaju elektronski pčelarski dnevnik, prvu lokalno proizvedenu kompjutersku aplikaciju za pčelare i dodatna ICT rješenja koja su trenutno u upotrebi u razvijenijim zemljama.

Mirjanić kaže da uvođenje novih tehnoloških rješenja nije uvijek lako, te da pčelari, kao i mnogi drugi ljudi, ne reaguju dobro na promjene i inovacije.

- Zato kroz našu obuku predstavljamo napredak pčelarskih praksi. Polazimo od najprimitivnijeg oblika pčelarstva, obrađujemo egzaktno pčelarstvo kojim se sada možemo baviti i dolazimo do cyber pčelarstva prema kojem se krećemo. Dok to radimo, razgovaramo i o zdravlju rojeva i košnica, povećanju prinosa i kvalitete meda, i naravno, o finansijskim implikacijama takvog razvoja i većoj dobiti – pojasnio je Mirjanić dodajući da je u EU dobit u pčelarstvu porasla za 20 do 30% zahvaljujući upotrebi ICT-a.

Mirjanić i njegove kolege su planirali održati dvanaest sesija obuke uživo i obuhvatiti čak 600 pčelara u BiH. Međutim, morali su se prilagoditi situaciji na terenu i svoju obuku premjestiti u ICT domenu i sesije održati onlajn.

Trenutno održavaju ukupno dvanaest vebinara za udruženja pčelara iz Gradiške, Prijedora, Bihaća, Živinica, Brčkog, Bijeljine, Banjaluke, Livna, Doboja, Sarajeva, Mostara i Trebinja.

- Pčelari nisu navikli na ovakvu vrstu obuke pa ćemo možda imati i mnogo manji odziv. Unatoč tome, i dalje imamo veliku geografsku pokrivenost i usadit ćemo ideju o korištenju ICT rješenja kod kritičnog broja pčelara koji pokazuju sklonost prema takvom trendu već samim sudjelovanjem na vebinarima – naveo je Mirjanić.

Napomenuo je da su neka tehnološka rješenja poput SMS vaga za košnice koje pčelare obavještavaju o količini proizvedenog meda ili zvučni senzori i senzori za temperaturu i vlažnost koji pčelare mogu upozoriti na rojenje ili bolesti među pčelama, još skupi i izvan dosega mnogih u BiH. Međutim, aplikacija iz domaće proizvodnje već postoji i biće dostupna besplatno u trajanju od jedne godine svim sudionicima vebinara.

Mirjanić je rekao da su razvili elektronski pčelarski dnevnik. Ta aplikacija će omogućiti pčelarima da sve podatke o svojim košnicama bilježe direktno u kompjutere koristeći mobilne telefone kao posrednika, tj. jednostavnim audio snimkama. Ove audio snimke će dekodirati aplikacija i svi podaci će biti uneseni u bazu podataka, tj. elektronski dnevnik. Aplikacija će analizirati podatke i pružiti pčelarima konkretne informacije o tome šta trebaju dalje učiniti sa svakom košnicom u koloniji.

- Nauka u BiH ne zaostaje puno za onom u EU, pa se nadam i da ćemo moći razvijati dodatne domaće aplikacije koje će naše pčelarstvo učiniti konkurentnijim i profitabilnijim za sve pčelare – rekao je Mirjanić, saopćio je Sweden/USAID FARMA II tim.