Dobojske šljunkare ne odustaju od eksploatacije u koritu rijeke Bosne - Isplativije kazne od pribavljanja dozvole za rad

(Foto: smereka/shutterstock.com)

Rečeno je to u Doboju na okruglom stolu posvećenom ovom problemu.

- Činjenica je da smo svi u tom lancu poprilično nezadovoljni tom problematikom na terenu - kaže Milan Kočić, stručni saradnik u resoru vodoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

U posljednje četiri godine pred pravosudnim institucijama izrečeno je deset presuda, navodi Mladen Simić, tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj, koji je prisustvovao okruglom stolu posvećenom ovoj temi.

- U najvećem broju slučajeva odgovornim licima izricana je uslovna osuda, ali i sporedna novčana kazna, i obavezivali su se da u budžet RS uplate pribavljenu korist, odnosno štetu koju su nanijeli. Imamo šest predmeta gdje smo donijeli naredbu o obustavi ili nesprovođenju istrage usljed nedostatka dokaza. U međuvremenu imamo 15 predmeta otvorenih, četiri predmeta su starija, jer su od 2017. do 2019, koji još nisu riješeni, istraga je u toku, a početkom ove godine formirali smo novih 11 predmeta koji bukvalno pokrivaju cijelu rijeku Bosnu, sve do Save, da provjerimo sve firme koje se bave eksploatacijom šljunka - kazao je Simić.

U istrage je aktivno uključena i Policijska uprava Doboj, koja najviše slučajeva nelegalne eksploatacije šljunka bilježi na području Doboja, a problem predstavljaju i šljunkare na entitetskoj granici.

Nelegalna i nekontrolisana eksploatacija prirodnih minerala iz korita rijeke Bosne stvara velike probleme mještanima Kotorskog, kaže Mehmed Trnjanin, predsjednik te dobojske mjesne zajednice.

- Obala je stradala od te eksploatacije šljunka - rekao je Trnjanin.

Odabir lokacije za eksploataciju šljunka, poručuju iz resornog ministarstva, vrši JU Vode Srpske, ta institucija bira i izvođače radova.