BiH će trebati 100 godina da dostigne standard EU - Šta pokazuje izvještaj Svjetske banke?

Građani Bosne i Hercegovine (BiH) teže povećanju životnog standarda u budućnosti, dobrim poslovima, boljoj infrastrukturi i javnim uslugama, zdravoj i održivoj životnoj sredini, te članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali BiH je daleko od ostvarenja tih težnji i suočava se s kritičnim izazovom brzog gubitka stanovništva – svog najdragocjenijeg resursa.

Ovo se navodi u dokumentu "Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje" Svjetske banke.

– Svake godine hiljade ljudi napuste zemlju u potrazi za boljim životom. Zemlja sebi ne može priuštiti dalji gubitak stanovništva, a da bi se ljudi motivisali da ostanu, biće potrebno ispunjavanje njihovih želja za boljim životom za njih same i njihove porodice. To jeste moguće, ali zahtijeva odlučne aktivnosti svih aktera na prevazilaženju identificiranih izazova – stoji u dokumentu.

Nedovoljna stopa rasta

Trenutni razvojni put BiH neće stvoriti prilike koje su stanovništvu potrebne. BiH je uspjela održati makroekonomsku stabilnost, ostvariti fiskalni suficit i smanjiti javni dug, ali to nije dovoljno.

Iako je ekonomski rast posljednjih godina stabilan, na približno 3%, to je jednostavno premalo da bi nosilo put zajedničkog prosperiteta.

– Ako bi BiH nastavila rasti po istoj stopi, trebalo bi joj 100 godina da dostigne životni standard EU. Štaviše, ni sadašnji rast se ne može uzeti "zdravo za gotovo", s obzirom da se u velikoj mjeri oslanja na izvore koji nisu dugoročno održivi npr. generalna potrošnja i potrošnja javnog sektora – navode iz Svjetske banke.

Kako bi se osigurala održivost rasta, nivo investicija – koji trenutno iznosi 18% bruto društvenog proizvoda (BDP) – treba porasti, kao i produktivnost radne snage, koja je niska i u daljem padu.

Siromaštvo veliki problem

Integracija BiH u globalna tržišta je ograničena. Nivo izvoza, iako u sporom rastu, i dalje je, s 38%, nizak za malu ekonomiju, a dvije trećine izvoza otpada na sektore s malom dodatnom vrijednošću.

– Strane direktne investicije (SDI) su niske i koncentrisane su na energetski sektor, dok samo 4% otpada na izvozne sektore. Fiskalni prihodi su, s 44% BDP, relativno visoki, ali ne daju kvalitetne javne usluge, a obrazac potrošnje (male javne investicije, velika izdvajanja za plate) potkopava rast. Iako se i druge zemlje Zapadnog Balkana i Evrope suočavaju sa sličnim razvojnim izazovima i ekonomskom situacijom, u drugim zemljama postoji osjećaj usmjerenog političkog djelovanja na uklanjanju prepreka za rast i prosperitet, što u BiH u velikoj mjeri nedostaje, zbog neostvarivanja značajnijeg napretka u toliko potrebnim reformama – poručili su stručnjaci Svjetske banke.

Siromaštvo je i dalje problem, uz pogoršanje stanja siromašnog stanovništva posljednjih godina.

Mladi napuštaju zemlju

Demografski trendovi zahtijevaju još veću hitnost djelovanja. BiH ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital.

– Trećina ljudi iz BiH živi van zemlje, a svake je godine napuštaju hiljade u potrazi za boljim životom, uključujući bolji posao, bolje obrazovanje i zdravstvo, bolje javne usluge i čišću životnu sredinu. Kako mladi i cijele porodice napuštaju zemlju, preostalo stanovništvo brzo stari, a niske stope fertiliteta ukazuju da će se taj trend vjerovatno nastaviti – piše u izvještaju, prenosi Avaz.

Svjetska banka u BiH Sarajevo

Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje

standard u BiH

ekonomski rast BiH

životni standard EU

iseljavanje iz BiH