Tri njemačke države traže ukidanje ograničenja od 25.000 radnika sa zapadnog Balkana

Tri njemačke savezne države zatražile su početkom mjeseca od Bundesrata, gornjeg doma njemačkog parlamenta, da ne prihvati ograničavanje broja radnika sa zapadnog Balkana, što je zatražila Vlada te zemlje.

Naime, kako je već objavljeno, postojeća uredba o zapošljavanju nekvalifikovane radne snage u Njemačkoj ističe krajem godine, a u prijedlogu koji je Vlada Njemačke uputila u Bundesrat predviđa se ograničenje broja radnika na 25.000 godišnje.

Njemačke savezne države Rajnland Falc, Bremen i Tiringen sada žele da se ova odredba ukine tako što će se izmijeniti stav 2 člana 1 uredbe.

U Vladinoj verziji stava 2 predviđeno je da se BiH, Albaniji, Pokrajini Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji do 2023. godine omogući nesmetan pristup njemačkom tržištu rada bez obzira na formalne kvalifikacije uz prethodnu potvrdu Agencije za rad Njemačke da na tom radnom mjestu njemački poslodavac nije mogao naći njemačkog radnika ili radnika iz EU.

Dalje je u Vladinom prijedlogu navedeno da je zahtjev za vizu, uz potvrdu poslodavca i Agencije za rad Njemačke, potrebno podnijeti u konzularnom odjeljenju Ambasade Njemačke u matičnoj zemlji.

U zahtjevu tri njemačke savezne države ovaj dio je ostao nepromijenjen, ali je izbačen nastavak koji se nalazi u Vladinoj verziji: "Saglasnost u slučajevima navedenim u stavu 2 ovog člana ograničena je na 25.000 zahtjeva u kalendarskoj godini."

Kao obrazloženje svog prijedloga, njemačke države ističu da se primjena ove uredbe pokazala kao korisna za njemačku privredu, te da nije bilo zloupotreba od strane radnika koji su zaposleni u Njemačkoj putem ove uredbe.

- Ova uredba je veoma popularna i dokazala se korisnom u praksi. Integracija tih ljudi u njemačko tržište rada je uspješna i stvoreni su stabilni radni odnosi - navedeno je, uz napomenu da je njemačkoj privredi, posebno u oblasti građevine i ugostiteljstva, potrebno još radnika kako bi mogli uspješno poslovati.

Ovaj zahtjev u velikoj mjeri odražava ogorčenje njemačkih privrednika i Privredne komore Njemačke na Vladu zbog uvođenja kvote. Koliko je situacija napeta, svjedoči podatak da su Nezavisnim u Udruženju njemačkih poslodavaca ljubazno odbili odgovoriti na pitanja u vezi s primjedbama koje su uputili Vladi.

U Bundesratu su objasnili za Nezavisne da će ovaj prijedlog formalno biti predstavljen narednog petka. Kamila Linke, šefica Odjeljenja za javnost Bundesrata, je izjavila da se radi o inicijativi saveznih pokrajina, koje imaju pravo da dostavljaju svoje prijedloge na Vladine uredbe.

- S obzirom na to da će inicijativa biti predstavljena 18. septembra, to znači da se odluka ne može očekivati prije 9. oktobra. Ukoliko Bundesrat na sjednici odobri ovu inicijativu, to još ne znači da ona stupa na snagu, jer se onda šalje Vladi u formi prijedloga. Vlada onda može prijedlog prihvatiti i uputiti Bundesratu na glasanje, ali na to nije obavezna - objasnila je Linke, uz napomenu da Bundesrat treba natpolovičnu većinu od 16 država, odnosno potrebno je da devet država podrži ovaj prijedlog.

Na kraju će, kako je objasnila Nezavisnim, Bundesrat imati pravo da prihvati ili odbije ono što im Vlada uputi na glasanje.

Kako je rekla Linke, Bundesrat je već prihvatio Vladin prijedlog u formi nacrta, što je stvar formalnosti, ali još nije donesena odluka. Napomene radi, ova uredba odnosi se samo na radnike koji nemaju kvalifikacije, odnosno zapošljavaju se na poslovima za koje ne trebaju formalne kvalifikacije.

Njemačka je ranije ove godine usvojila Zakon o zapošljavanju kvalifikovane radne snage, koji nema veze s ovom uredbom jer on omogućava zapošljavanje radnika isključivo sa diplomama srednjih zanatskih škola ili tehničkih fakulteta.

Jedino izuzeće u ovom zakonu su informatičari, koji se mogu zaposliti i bez diploma, uz uslov da imaju radno iskustvo.