Njemačkoj sad ni ne treba skoro završen gasovod Sjeverni tok 2?

Gradnja, odnosno završetak Sjevernog toka 2, zaustavljena je zbog američkih sankcija. Napetosti između Njemačke i Rusije eskalirale su od trovanja opozicionog političara Alekseja Navaljnog.

Dok raste pritisak na Njemačku da odustane od završetka gasovoda Sjeverni tok 2, zahvaćenog diplomatskim sukobom između SAD, Rusije i Njemačke, analitičari se dvoume hoće li Evropi i Njemačkoj biti potreban gas koji bi se njime dopremao, barem sljedećih nekoliko godina, piše Blumberg.

Evropa je za to vrijeme, piše Bloomberg, preplavljena jeftinim gasom i tražnja će vjerovatno ostati stabilna, prenosi Jutarnji.hr.

- Prekid gradnje Sjevernog toka 2 uopšte ne utiče na tržišta gasa, a ne bi uticao čak ni potpuno odustajanje od njegovog završetka - rekao je generalni direktor konsultantske kompanije Merkel Energy Kristof Merkel.

Rusija i Njemačka tvrde da je Sjeverni tok 2 vitalna linija za snabdijevanje koja će nadoknaditi sve manju evropsku proizvodnju. Međutim, gas godinama stiže drugim cjevovodima i tankerima čak iz SAD i Katara, a evropske referentne cijene više su nego prepolovljene od vrhunca 2018. godine, piše Blumberg.

Dodaje kako se, kada je 2015. godine dogovorena gradnja Sjevernog toka 2, na prirodni gas gledalo kao na gorivo koje će zamijeniti ugalj i smjestiti pored vjetra i sunčeve energije u evropskom energetskom miksu.

Od tada su troškovi obnovljive energije naglo pali, slabeći poziciju fosilnih goriva.

Prema procjenama Međunarodne energetske agencije, potražnja za prirodnim gasom će ostati stabilna, odnosno neće značajnije rasti ni padati najmanje sljedećih pet godina.

Istovremeno, sve je veće protivljenje ekoloških aktivista izgradnji nove gasne infrastrukture, posebno jer Evropa želi da bude klimatski neutralna do 2050. godine.

Zbog toga je, kako se navodi, dugoročnu dinamiku tražnje teško predvidjeti, a Njemačka bi vjerovatno morala da nadoknadi svako kašnjenje ili otkazivanje Sjevernog toka 2 povećanim ulaganjima u kapacitete terminala za tečni prirodni gas.

- Gledajući 2030, vidim jaz u snabdijevanju Evrope gasom, jer će domaća proizvodnja i dalje opadati. Kontinentu će biti potrebno uvođenje više gasa, bilo iz Rusije ili proizvođača LNG-a - rekao je analitičar tržišta gasa u kompaniji EnergyScan Džulijen Hoarau.

Odmjeravanje bilo koje odluke u Berlinu o sudbini Sjevernog toka 2 sada je, uz pitanje probijanja rokova, takođe i pod uticajem visokih troškova u gotovo završenom projektu s ukupnim ulaganjem od 9,5 mlrd EUR.

Sjeverni tok 2 prvobitno je trebalo da bude završen 2019. godine, a ruski Gazprom u junu je objavio da će projekat moći da završi do kraja ove godine ili početkom 2021.

Gotovo završen gasovod od 1.230 kilometara udvostručio bi kapacitet postojeće podmorske rute od ruskih polja do Evrope. Njegova izgradnja podstakla je strahove u SAD i šire da će Rusiji pružiti uticaj na Njemačku i druge saveznike.

Njemačka je među najvećim svjetskim uvoznicima prirodnog gasa. Kupuje ga uglavnom iz Rusije, Norveške i Holadnije. Prirodni gas činio je 25% ukupne potrošnje primarne energije u Njemačkoj u 2019. godini.