Visokokvalitetan dječji propolis pravi se u Starim Banovcima - Mednik pčelinji proizvodi uskoro i na policama londonskih marketa (FOTO)

U doba pandemije koronavirusa mnogi su posegnuli za prirodnim preparatima za jačanje imuniteta. Među njima je i propolis, čija već čuvena antipatogena svojstva ne treba posebno isticati. Obično se pravi kao alkoholna tinktura ili rastvor u propilen glikolu za djecu, ali se kod nas retko može pronaći vodeni rastvor propolisa, koji je svakako najzdravija varijanta za najmlađe, ali i trudnice i dojilje i ljude koji ne konzumiraju alkohol.

Upravo ovakav propolis za djecu pravi Nikola Pražić, mladi pčelar iz Starih Banovaca. U njegovom pčelarskom gazdinstvu Mednik izrađuje se tridesetoprocentni rastvor propolisa, na vodenoj bazi za djecu i u alkoholu za odrasle.

- To je, kako kažu upućeni, maksimalna i ujedno i najidealnija koncentracija propolisa u rastvoru. Recept smo dobili od jednog iskusnog profesionalnog pčelara, koji je pak savjet o udjelu propolisa u tinkturi dobio od tehnologa iz Novog Sada. Ta razlika u jačini se veoma osjeti i po punoći ukusa – navodi za eKapiju Pražić, koji dodaje da je od kolege potekla i formulacija za vodeni rastvor propolisa.

Naš sagovornik kaže kako se sve količine propolisa koji sami skupljaju u košnicama jako brzo rasprodaju.


Pored propolisa, u okviru brenda Mednik prodaju se i bagremov, lipov i livadski med, matični mleč, različite mješavine meda i ljekovitog sjemenja i korenja, miksevi za djecu, kao i miksevi meda i liofilizovanog voća – malina, borovnica, jagoda i kokosa.

- Posebno bih istakao med sa sjemenom koprive, koji je prošle godine bio i favorit kupaca jer je bogat gvožđem pa pomaže kod anemije, ali sada imamo problem sa pronalaženjem kvalitetnog sjemena koprive. Tu je i Bronhi mix koji pomaže kod prehlade i upornog kašlja čisteći disajne puteve, a sadrži kurkumu, đumbir i cimet. Jedan od novijih proizvoda je med sa limunom i nanom, jedinstven na tržištu Srbije, a trenutno ispitujemo i nove voćne mješavine meda i manga, pomorandže i jabuke – kaže Pražić.

Ističe da je Mednik med kvalitetan, prirodan i minimalno prerađen.

- Recimo, naš livadski med sadrži i suncokret koji je jako kvalitetan jer sadrži dosta polena, prepunog proteina i minerala. Ima tu i čička i mnoštva drugih livadskih biljaka, a što je više biljaka u medu, on je kvalitetniji – navodi Nikola dodajući da je najkvalitetniji med od uljane repice, jer ima najviše polena.

U Medniku med od uljane repice deklarišu kao cvjetni i koriste ga za mikseve, a kada je riječ o voćnim mješavinama, naš sagovornik ističe da ne štede na liofilizovanom voću, kao i da se ono ni na većim temperaturama ne izdvaja od meda, već masa ostaje homogena.

Zanimljivo je da je Pražić pčelarenjem počeo da se bavi ne tako davno, prije četiri godine, a ideju je, kako kaže, dobio dok je selio druga pčelara.

- Svidelo mi se to što sam video i poželeo sam i ja da gajim pčele. Od njega sam uzeo tri košnice, a danas ih imam 43 i planiram da nabavim još – navodi Nikola i dodaje da je prije toga dugo radio u proizvodnji lijekova, a to mu iskustvo dosta pomaže i u ovom poslu.

Proizvodi brenda Mednik se, prema njegovim riječima, za sada mogu poručiti onlajn i pronaći u nekoliko prodavnica zdrave hrane u Mladenovcu, Novom Sadu i Novim Banovcima, ali Pražić ima ozbiljnije ambicije za budućnost.

- Trenutno pravimo zalihe da bismo obezbijedili dovoljne količine meda za planiranu kampanju sa ciljem ulaska u asortiman većeg broja prodavnica zdrave hrane. U planu su nam brendirane police, a želimo i da na svojim proizvodima imamo kvalitetnije etikete, tako da smo otvoreni za ponude firmi koje prave naljepnice za tegle – kaže nam Nikola.

Osim prodora na domaće tržište, Mednik se sprema i put inostranstva.

- Dobili smo ponudu za plasman naših proizvoda u velike markete u Londonu, kao i u Švajcarsku, tako da za otprilike mjesec dana planiramo proširenje proizvodnih kapaciteta. Preuredićemo i proširiti pogon više nego dvostruko i ozbiljno ćemo povećati obim proizvodnje – otkriva naš sagovornik.

On ističe da sadašnja mjesečna proizvodnja iznese 6.000 tegli meda, a da bi samo za potrebe izvoza u Veliku Britaniju taj broj morali da povećaju na čak 70.000.

- Zbog tog ogromnog posla moraćemo i da dokupljujemo med, pa možda čak i da ga uvozimo, jer je teško nabaviti tolike količine meda u Srbiji za izvoz na zahtjevnija tržišta – kaže Pražić, koji očekuje da bi izvozni posao mogao da startuje već krajem godine, do kada bi Mednik trebalo da dobije i HACCP standard bezbjednosti upravljanja hranom koji je jedan od uslova za izvoz.

B. Petrović