Finska odobrila izgradnju "Sjevernog toka"

Finski dužnosnici za zaštitu okoliša dali su 12. februara 2010. godine dozvolu za polaganje cijevi plinovoda Sjeverni tok u teritorijalnim vodama Finske, čime se Rusiji otvara put za početak izgradnje toga najvećeg plinskog projekta od vremena Sovjetskog saveza, vrijednog 7,4 milijarde eura (10,6 milijardi dolara).

Nakon što je i Finska dala "zeleno svjetlo", ruski Gazprom je dobio sva potrebna odobrenja za početak izgradnje Sjevernog toka, koji će biti novi put izvoza ruskog prirodnog plina u Evropu zaobilazeći Ukrajinu i Bjelorusiju.

Rusko-njemački operater tog projekta Nord Stream (Sjeverni tok AG) ranije je dobio dozvole od Danske, Švedske i Rusije kroz čije će teritorijalne vode u Baltičkom moru prolaziti taj plinovod, prenijela je agencija Associated Press.

Očekuje se da izgradnja Sjevernog toka, dugog 1.200 kilometara, početi u aprilu, dok je završetak prve dionice, kapaciteta 27,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, planiran za 2011.

Predviđeno je da se tim plinovodom po kompletiranju izgradnje u 2012. transportira oko 55 milijardi kubnih metara plina godišnje po dnu Baltičkog mora od ruske luke Viborg do njemačke luge Greifswald.

Otkad je Evropska unija 2000. godine proglasila Sjeverni tok "projektom od općeg interesa", on je izazivao žučnu debatu u toj regiji, uglavnom zbog strahovanja da bi mogao nanijeti štetu ionako ugroženom ekološkom sustavu u Baltičkom moru.

Premijer Rusije Vladimir Putin je ove sedmice na sastanku lidera devet baltičkih zemalja odbacio strahovanja o ugrožavanju okoliša i ukazao da je iznenađen zbog tako "emocionalnog odnosa" prema Sjevernom toku.

On je podsjetio da je kompanija Nord Stream utrošila više od 100 miliona eura (135 miliona dolara) na istraživanja ekološkog utjecaja tog projekta, što je najveća takva studija u regiji.

"Smatramo da će Sjeverni tok biti apsolutno siguran i pouzdan i dobar isporučilac prirodnog plina u Evropu i da će učiniti našu regiju stabilnijom", rekao je Putin na ekološkom samitu u Helsinkiju.

Ruski Gazprom ima 51 posto udjela u Sjevernom toku, a njemačke energetske kompanije E.ON Ruhrgas i Winterschal po 20 posto. Preostalih devet posto udjela pripada nizozemskoj kompaniji Gasunie.