Dolaze bolji dani za prirodni rezervat Gromiželj - U toku izrada plana zaštite močvare

U ataru Velinog Sela kod Bijeljine, nedaleko od ušća Drine u Savu, nalazi se močvara Gromiželj, na oko 800 hektara, izuzetno vrijedno područje rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.

Ovaj lokalitet je postao poznat široj javnosti kada je bijeljinski biolog dr Milenko Ćurčić potvrdio da u ovoj tajanstvenoj semberijskoj močvari živi raritetna riba umbra krameri, na ovom području poznata kao mrguda.

Od 2011. godine, Gromiželj je zaštićeni rezervat prirode, sa više od 400 rijetkih biljnih vrsta, oko 90 vrsta ptica, a ribica mrguda, stara 25 miliona godina, iz vremena Panonskog mora, zaštićena je svim svjetskim konvencijama.

Ova rijetka riba ima svoje stanište i u Zasavici u Srbiji, na nekim lokalitetima u Mađarskoj i Rumuniji, ali njena populacija je u Gromiželju najbrojnija od svih u Evropi. Nažalost, iako je močvara u jednom periodu postala predmet interesovanja brojnih naučnih krugova, profesora sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Kragujevca, Beograda i studenata biologije iz regiona, nije mnogo učinjeno na zaštiti i očuvanju ovog rezervata, piše InfoBijeljina.

- Nedavno smo, zajedno sa gradskom upravom Bijeljine i Ministarstvom ekologije RS, identifikovali probleme, i u toku je izrada plana zaštite staništa Gromiželj. Ovde su prisutni ilegalna sječa drveta, ilegalni lov i mnogo divljih deponija - kaže Dragan Kovačević, načelnik Odeljenja u Zavodu za zaštitu prirodnog naslijeđa RS.

Do pronalska ribice mrguda i predstavljanja široj javnosti močvara Gromiželj i Laketića vir, za mnoge Semberce, a posebno za okolne mještane, ovaj lokalitet je bio zabranjena zona.

Tajanstvenosti močvare doprinijele su brojne narodne legende o velikoj zmiji koja živi u močvari, o potopljenom selu bezbožnika, nestalim svatovima, o djevojkama koje su tu nestale zajedno sa vršilicom.