BiH može da proizvede hranu za svoje potrebe - Iskorištenost kapaciteta prehrambene industrije manja od 50%

Svaka država trebalo bi da proizvede onu količinu hrane koja se konzumira unutar njenih granica, ali i napravi preraspodjelu proizvoda koji se realno mogu proizvoditi u našoj zemlji, rekao je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga, na četvrtom onlajn panelu "Jačanje kapaciteta poljoprivrede i prehrambenog sektora u BiH" u sklopu Sarajevo Business Foruma.

Prema njegovim riječima, BiH ne može proizvesti kafu, ali može proizvesti dovoljne količine vode, čak i za izvoz. Nelogično je, kaže, da BiH uvozi meso: stočarstvo se ne razvija, a ima predispozicije za to.

- Potrebna je dodatna podjela da se vidi gdje možemo biti konkurenti, a gdje ne, što je preduslov za dalje korake. Jedan od problema s kojim se suočavamo u proizvodnji hrane je i to što sada vlada mišljenje kako se poljoprivredom bave najsiromašniji slojevi stanovništva. Za poljoprivredu treba puno ulaganja, a rizici su veliki, što nam je ova kriza pokazala - istakao je Hrvić.

Dodao je da se procjenjuje da je iskorištenost kapaciteta prehrambene industrije u BiH trenutno manja od 50% potencijala, a za povećanje kapaciteta potrebna su ulaganja u tehnologiju i marketing, te posebno veća saradnja između proizvođača i trgovaca.

Ilija Studen, predsjednik Studen Holdinga, kazao je da bi se prvo trebalo utvrditi koja je to strateška industrija, koja je industrija koja se treba razvijati, odnosno kojoj država treba pomoći.

- Poljoprivreda u evropskim zemljama je jedna od ključnih grana kojima se pristupa sa strategijom na državnom nivou uključujući subvencije, carine i druge pogodnosti. U BiH je na snazi konkurencija međunarodnih korporacija zbog nepostojanja carinske politike i domaći proizvođači su bili potpuno nezaštićeni - istakao je Studen.

Dodao je da je prije 17 godina traženo da se investira u proizvodnju ulja u Brčkom, jer je tamo postojala stara fabrika koja nije radila, ali je tek kroz proces privatizacije i obnove pokrenut Bimal.

- Slična situacija je i s proizvodnjom šećera. U Brčkom postoje kapaciteti za proizvodnju ulja i šećera, i u narednom periodu se trebamo fokusirati na uzgoj uljarica kako bismo obezbijedili vlastite sirovine - naglasio je Studen.

Benjamin Vukotić, generalni direktor Zeraa Agriculture Investment, dodao je da mora postojati strateški pristup na nivou države prema određenim granama industrije.

- Postoje subvencije, ali čini se da je jako loša podjela, bez strategije, bez definisanja šta treba da proizvodimo i gdje smo konkurenti. Neophodna je stvarna strategija podržana stimuliranjem države, proizvođača i bankarskog sektora. Iako je BiH mala država, 50% obradivih površina nisu zasijane - rekao je Vukotić.

On je podvukao da je poljoprivreda dugoročan proces, za postizanje rezultata treba i do deset godina ulaganja, te je važno raditi na razvijanju zadružne proizvodnje i podizanja na viši nivo saradnje sa kooperantima.

Na panelu je između ostalog razmatrano i kako BiH može smanjiti deficit od 2 mlrd KM uvoza hrane u zemlju. Samo u proizvodnji voća i povrća BiH bilježi deficit od 230 mil KM.

Panelisti su zaključili da je za jačanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje neophodna jasna strategija države, koja će definisati koji su to ključni i strateški proizvodi za zemlju. Takođe, sve interesne grupe u ovoj oblasti trebalo bi intenzivno da rade na povećanju postojećih proizvodnih kapaciteta, pokretanju primarne proizvodnje i osposobljavanju otkupnih stanica za male proizvođače.