Profit mikrokreditnih organizacija u RS skočio za 30% - Tokom 2020. očekuje se rast zaduživanja zbog krize

Mikrokreditne organizacije u RS zaradile su lani 14,5 mil KM, što je za 30% više u odnosu na finansijski rezultat ostvaren godinu ranije, a ekonomisti smatraju da bi taj rast na kraju decembra mogao bi biti još veći, jer će građani, zbog krize izazvane virusom korona, imati potrebu za dodatnim zaduživanjem.

U izvještaju Agencije za bankarstvo RS o stanju u bankarskom sektoru za prošlu godinu navedeno je da je mikrokreditni sektor u Srpskoj lani činilo 13 mikrokreditnih organizacija i to 11 mikrokreditnih društava i dvije mikrokreditne fondacije.

Prema podacima navedenim u izvještaju neto dobit mikrokreditnih društava na kraju decembra prošle godine iznosila je 14,30 mil KM i rezultat je iskazane neto dobiti deset društava u iznosu od 15,70 mil KM i iskazanog gubitka kod jednog društva od 1,39 mil KM.

- Neto višak prihoda nad rashodima jedna mikrokreditna fondacija iskazala je u iznosu od 194.000 KM, dok je druga fondacija iskazala manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 40.000 KM - navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo.

U dokumentu stoji da su mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Srpskoj od januara do kraja decembra prošle godine smanjile prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu na ukupne kredite za 2,06 procentnih poena usljed značajnijeg smanjenja prosječne ponderisane stope na kratkoročne kredite za 7,43 procentna, dok je prosječna stopa na dugoročne kredite smanjena za 0,11 procentnih poena u odnosu na prosjek iz 2018. godine.

Iz izvještaja je vidljivo da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite kod većine mikrokreditnih organizacija lani iskazana po stopi koja se kretala u rasponu od 23,44 do 36,44%.

Iznos plasiranih kratkoročnih kredita mikrokreditnih organizacija bio je 39,2 mi KM, a dugoročnih 254 mil KM.

- Prema sektorskoj strukturi, krediti pravnih lica čine 1,56% ukupnih kredita sa rastom po stopi od 11%, dok su krediti plasirani fizičkim licima, uključujući i male preduzetnike veći za 17%, a sve u odnosu na stanje sa krajem 2018. - stoji u izvještaju Agencije za bankarstvo.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da pad ekonomske moći uslovljava stanovništvo da rješenje traži uglavnom putem mikrokreditnih organizacija, jer se radi o relativno malim iznosima zaduživanja koja nisu interesantna bankama.

- Po tom osnovu je zabilježen rast zarade mikrokoreditnih organizacija. Procjena je da će zarada mikrokreditnog sektora zbog krize izazvane virusom korona nastaviti rast sličnim tempom i u ovoj godini, ako ne i većim, jer će ova situacija usloviti novi talas potreba za zaduživanjem, budući da ljudi nisu primali plate ili je to bio minimalan iznos, a obaveze su pristizale - rekao je Pavlović.

Zaposleni

Mikrokreditni sektor u Srpskoj zapošljavao je lani 538 radnika i u odnosu na kraj 2018. evidentno je povećanje broja zaposlenih za 99 imena.

- Kvalifikaciona struktura i ukupan broj zaposlenih u ovom sektoru u velikoj mjeri zavise od strukture i broja zaposlenih u najvećem mikrokreditnom društvu koje zapošljava 308 radnika - navedeno je u izvještaju ove agencije.