Restrukturiranje primarne zdravstvene zaštite na području FBiH uz pomoć projekta HSEP vrijednog 17 mil. EUR - Do sada najbolji Tuzlanski kanton

Jačanje kapaciteta porodične medicine u Federaciji BiH trebalo bi u budućnosti doprinijeti poboljšanju pružanja usluga zdravstvene zaštite, kao i poboljšanju odnosa liječnik-pacijent. Na prostoru Federacije trenutačno se provodi projekt HSEP, koji za cilj ima restrukturiranje primarne zdravstvene zaštite, unaprjeđenje kapaciteta za upravljanje zdravstvenim sektorom i formulaciju zdravstvene politike. Vrijednost ovog projekta do sada je iznosila oko 17 miliona eura.

Kako je istaknuo ministar zdravstava u Vladi TK-a Asim Musić, na prostoru ovog kantona došlo je do povećanja broja ambulanti, koje će omogućiti pacijentima da u svom mjestu imaju obiteljskog liječnika, što do sada nije bio slučaj te su pacijenti bili primorani putovati i po desetine kilometara kako bi obavili osnovni pregled.

"U okviru ovog projekta mi smo rekonstruirali 31 ambulantu, koje su opskrbljene suvremenom opremom. Taj proces ćemo nastaviti i u budućnosti gdje je planirana rekonstrukcija još 20 ambulanti, a sve s ciljem da pacijent bude zadovoljan zdravstvenom zaštitom", kaže Musić.

Vildana Doder iz Federalnog ministarstva zdravstva, koja je koordinatorica projekta uspostave porodične medicine, ističe da je to jedan dugoročan proces u kojem treba promijeniti navike kako zdravstvenih radnika, tako i samih pacijenata. Govoreći o realizaciji projekta na teritoriju FBiH, dr. Doder ističe da je TK postigao najbolje rezultate, ali i to da je cilj Federalnog ministarstva da na prostoru Federacije uvjeti u ambulantama budu jednaki, kako bi svi pacijenti uživali jednaku zdravstvenu zaštitu. Pored ovog vođena je briga i o samim zdravstvenim radnicima, a posebice se vodilo računa o tome da se zdravstveni radnici educiraju o upravljačkim vještinama i ekonomskoj politici, koja je u današnje vrijeme vrlo važna.

Tokom provedbe projekta uočeni su i problemi, a koji se najviše tiču nedostatka zdravstvenog kadra, a najviše su prisutni u Srednjobosankom i Hercegbosanskom kantonu. "Mi smo prema svim vladama uputili jedno pismo namjere, gdje smo im ukazali da bi u proračunu trebali planirati dodatna sredstva, kako bi se omogućilo zapošljavanja novih mladih zdravstvenih snaga, jer deficit zdravstvenih radnika predstavlja problem kod kvalitetnog pružanja usluga", kaže dr. Doder. Kao primjer, dr. Doder navodi područje TK-a gdje trenutačno djeluje 150 timova porodične medicine, što je nedovoljan broj da bi filozofija porodične medicine bila kvalitetno primijenjena.

"Na području TK-a rekonstruirana je 31 ambulantu koje su opskrbljene suvremenom opremom. Taj proces će se nastaviti i u budućnosti, a sve s ciljem da pacijent bude zadovoljan zdravstvenom zaštitom", kaže Musić. Međutim, provedena analiza je pokazala da pacijenti s druge strane nisu zadovoljni ovakvim načinom porodične medicine, jer ističu da su porodični liječnici postali jedna vrsta administrativnih radnika koja im samo ispunjava uputnice i šalje ih na daljnje pretrage.