Region u dobroj poziciji da iskoristi nove poslovne prilike nakon pandemije - Šta za Balkan predviđa vašingtonski CEPA?

Ekonomski uticaj pandemije korona virusa u siromašnim oblastima poput Balkana biće dalekosežan i predstavljaće test društvene otpornosti, ali će pružiti priliku za oslanjanje na sebe i obilovanje sredstvima, od kojih bi šire koristi mogla da ima Evropa, ocjenjuje viši saradnik vašingtonskog Centra za analizu Evropske politike (CEPA) Januš Bugajski.

Bugajski u autorskom tekstu objavljenom na sajtu CEPA navodi da društva koja su preživjela komunizam, rat i ekonomsku neizvjesnost sada ponovo mogu da pokažu svoju otpornost.

- Uz svaku zemlju usredsređenu na razvoj svojih kapaciteta, balkanske vlade će važnu ulogu imati u privlačenju novih investicija i zaštiti novih kompanija od neprijateljskih preuzimanja korumpiranih poslovnih interesa. Efikasnija politika usmjerena ka biznisu će sama po sebi biti vrijedan ispit u kvalifikovanju za pristupanje EU, što je cilj koji dijele sve zemlje u regionu - poručuje Bugajski.

On predviđa da će pandemija teško pogoditi dva izvora prihoda - turizam i novčane doznake iz dijaspore i ukazuje da su mere karantina dovele do velikih fiskalnih troškova, što znači nagli porast javnog duga.

Podsjeća i da je Evropska komisija usvojila predlog da se za 10 država koje su u procesu proširenja i koje su susjedi obezbjedi paket makrofinansijske pomoći u vrijednosti od 3 mlrd EUR.

- Ekonomsko prilagođavanje doneće sa sobom preispitivanje rizika u globalnoj proizvodnji i obnoviti naglasak na diverzifikaciji, zajedno sa nacionalnom samodovoljnošću u ključnim sektorima, kao i regionalnu međuzavisnost prije međuzavisnosti na velikoj udaljenosti - navodi Bugajski.

To, ukazuje, predstavlja najavu novih poslovnih prilika:

- Balkan je u dobroj poziciji da to iskoristi.

On ocjenjuje da bi na unutrašnjem nivou industrije poput transporta, ugostiteljstva, sporta i zabave, mogle da trpe posjledice duži vremenski period, ali da bi drugi sektori mogli da zabilježe rast, posebno kada je riječ o kupovini preko interneta, isporukama, telekomunikacijama, računarskim i farmaceutskim proizvodima.

On smatra i da bi sve balkanske prestonice trebalo da na regionalnom nivou, razmišljaju o tome kako njihova lokacija, radna snaga i tehnološki obrazovane mlade generacije mogu da pomognu u razvoju novih kapaciteta u proizvodnji osnovnih ili hitnih proizvoda koji su potrebni u EU.

Kao primjer navodi da je farmaceutska industrija sektor u kojem može doći do proširenja proizvodnje i predviđa da će farmaceutske kompanije Hrvatske, Bugarske i Sjeverne Makedonije, koje su već dobro poznate u EU, nastojati da znatno povećaju isporuke na evropsko tržište.

Smatra i da će zapadne zemlje preispitati svoje ekonomske veze sa Pekingom kako bi zaštitile nacionalnu bezbjednost.

- Neke evropske i američke kompanije će vjerovatno odbaciti Kinu ili nastojati da prošire svoje rizike i naći će prijemčive domaćine na Balkanu - navodi Bugajski.

Ocjenjuje i da bi sve veća sumnja u kineske ekonomske i političke ciljeve mogla da ugrozu inicijativu Pojas i put i njen ogranak "17 plus 1".

- To takođe otvara prilike za jačanje panevropskih projekata poput Tri mora kako bi se razvili pouzdani lanci snadbijevanja, pomoglo u zaštiti protiv budućih kriza i uključilo cijelo balkansko poluostrvo - poručuje Bugajski.