Mišljenje bh stručnjaka: Zdrava hrana skriveni je adut bh. privrede

Zdrava hrana je jedan od aduta na koji može igrati Bosna i Hercegovina, odnosno njena privreda. Mišljenje je to domaćih stručnjaka, koje je utemeljeno na potvrdi koja je još 2002. godine dobijena u Londonu, na konferenciji koja je bila posvećena BiH i njenom mjestu u savremenom svijetu, gdje je zaključeno da je pored turizma i prirodnih bogatstava, sljedeći resurs proizvodnja zdrave hrane.

"Ustanovljeno je da je tlo, zrak i voda u BiH još uvijek nisu toliko zagađeni i da je BiH dovoljno zdrava za proizvodnju zdrave hrane", kaže za SAN Samira Katica Arnautović, promotor zdrave hrane.

Nepravilna ishrana u ratu, poslijeratni stres i ubrzani način života u kojem želimo stići sve ono što smo izostavili ili nismo stigli uraditi, jesti što prije, brže i sa što manje vremena provedenog u kuhinji, neki su od razloga za pojavi sve većeg broja najrazličitijih oboljenja za koja više ne postoji ni starosna granica. Usljed toga i činjenica o praktično neograničenom unosu različitih hemikalija kroz sve ono što jedemo, pijemo i dišemo, u posljednje vrijeme bilježi se značajan porast interesa građana BiH za zdravom hranom, odnosno vraćanje tradicionalnim vrijednostima domaće kuhinje i načinu bh ishrane. Uprkos tome, zdrava prehrana još uvijek se ne zastupa kao obavezna u obdaništima i školama, a institucije države se uopšte ne bave ovim problemom, uprkos sve većem broju oboljelih.

"Domaći proizvođači se usmjeravaju ka stalnoj kontroli i uvođenju standarda kroz koje se posvećuje pažnja zemljištu, sjemenskom materijalu i svim sredstvima kojima se proizvodi tretiraju. Dosadašnja iskustva pokazuju da su svi domaći proizvodi od koji su uzimani uzorci na sajmovima meda i zdrave hrane i koji su analizirani u jednoj od naših laboratorija , imali izvrsnost kvalitete", kaže Arnautović.

Ona napominje da se certifikacija ovih proizvoda još ne radi u BiH, jer je proces skup, ali da je jedna mogućnost da se zaštite domaći proizvođači i proizvodi uvođenje obaveznih kontrola svih uvoznih prehrambenih proizvoda, "koji su po cijeni puno pristupačniji domaćem standardu, ali o čijem se kvalitetu ništa ne zna".

"Potrošači žele jesti zdravu hranu, koja je proizvedena u zdravom okolišu. Zato je važno da znaju od kuda hrana dolazi i na koji način je proizvedena. Bolje je jesti manje, ali biti siguran u to šta se jede", kaže Arnautović.