Snabdijevanje tržišta piletinom stabilno - Pandemija nije ugrozila proizvodnju

Prije dvije ili tri sedmice, najvažnije vijesti, osim onih o COVID-19 pandemiji i širenju virusa, bile su vijesti o masovnoj kupovini i pravljenu zaliha hrane, sredstava za čišćenje i dezinfekciju, te toalet papira.

Ove vijesti su obično bile ilustrovane prikazima praznih polica u supermarketima u upućivale su na to da će nestašica hrane i drugih potrepština postati ozbiljan problem. I nakratko, u Bosni i Herecgovini, ta nestašica je bila stvarna, ali ne i kada je u pitanju bilo pileće meso i prerađevine. Na tome možemo zahvaliti snažnoj BH peradarskoj industriji i proizvođačima koji znaju šta rade.

BiH je prošle godine dobila odobrenje Evropske unije za izvoz piletine, pilećih prerađevina i jaja za dalju preradu, a prve isporuke na EU tržište otišle su u septembru.

COVID-19 pandemija nije iznenadila Brovis, proizvođača pilećeg mesa iz Visokog i člana Akova grupe, i Jasmin Spahić, direktor Brovisa, naglašava da su oni bili sposobni na nju odgovoriti.

- U našoj proizvodnji hrane mi svakako primjenjujemo HACCP sigurnosne standarde zasnovane na ključnim kontrolnim tačkama u analizi opasnosti, i naši uposlenici su navikli na svakodnevno nošenje zaštitne opreme. Sa pojavom koronavirusa mi smo brzo reagovali. Nabavili smo dodatnu zaštitnu opremu, kao i sredstva za dezinfekciju koja uposlenici koriste ne samo dok rade već i kod kuće.

Spahić kaže da njihova proizvodnja teče po striktnom rasporedu od momenta kade se pile izleže, preko tova pileta, do proizvodnje i prerade mesa. On navodi da pandemija nije utjecala na ovaj proces, ali da je tokom marta došlo do porasta u potražnji od nekih 15% koji su oni mogli zadovoljiti.

- Primjetili smo incijalni porast u potražnji koji smo mogli pokriti. Mi sami proizvodimo stočnu hranu i sarađujemo sa više od 100 gazdinstava to jest kooperanata koji za nas uzgajaju brojlere, tako da smo sa te strane bili u dobroj poziciji.

Madi, prerađivač piletine iz Tešnja, se u istom periodu odlučio na smanjenje izvoza, zapošljavanje dodatnih 30 radnika, i povećanje proizvodnje za 15%, te obustavu novih projekata kako bi oslobodili resurse koji su u tom momentu bili potrebniji stabilizaciji domaćeg tržišta.

- Na početku pandemije smatrali smo da prvo moramo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, pa tek onda razmišljati o izvozu. Naša reakcija je, ako mogu tako reći, bila patriotska, i nismo željeli dozvoliti da kod naših potrošača dođe do nestašice pilećeg mesa ili prerađevina - kaže direktor Madija, Maid Jabandžić.

Jabandžić naglašava da bez obzira na sve, Madi neće otpuštati radnike, pa ni novozaposlene, dok Spahić kaže da će uraditi sve da do toga ne dođe.

Bilo kako bilo, tržišta su vibrantna i situacija se mijenja iz dana u dan. Na primjer, prije nekoliko dana Kosovo je ukinulo takse na proizvode iz Bosne i Hercegovine, CEFTA radi na uspostavljanju zelenog koridora za promet osnovnih proizvoda na Zapadnom Balkanu, a ponuda i tražnja na različitim tržištima bilježe fluktuacije.

Potražnja na BH tržištu se vratila na onu raniju pa je krajem marta Madi čak zabilježio i pad potražnje na domaćem tržištu. Madi izvozi 12% svojih proizvoda u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Njemačku i Švedsku, dok Akova grupa izvozi dio svojih proizvoda u zemlje regiona kao i u Evropsku uniju, posebno u Hrvatsku.

- Situacija se trenutno stabilizovala ali rizik uvijek postoji. Ne postoji biznis sa 0% rizika, tako da ćemo mi svakodnevno pratiti situaciju i po potrebi se prilagođavati - kaže Spahić i dodaje da je tržište volatilno i da treba pratiti situaciju.

Jabandžić je ipak skeptičniji, i njegov veliki strah trenutno je to da bi usljed ekonomske krize moglo doći do velike kontrakcije tržišta. On taj scenario vidi ne samo u BiH već globalno.

- Ovo bi mogla biti najveća ekonomska kriza od Drugog svjetskog rata i mi moramo biti spremni na to - upozorava Jabandžić.

Sweden/USAID FARMA II projekt je pružio direktnu tehničku podršku i Brovisu i Madiju, a Madi je pored toga dobio i nepovratna sredstva za kupovinu laboratorijske opreme i primjenu IFS standarda kvalitete. Direktna podrška, u kombinaciji sa aktivnostima Sweden/USAID FARMA II projekta na otvaranju EU tržišta za pileće proizvode iz Bosne i Hercegovine, povećala je konkurentnost ovih ali i drugih proizvođača, te je ojačala njihove lance vrijednosti, što sada ide u korist lokalnim potrošačima tokom COVID-19 pandemije.

Tokom zadnje četiri godine Sweden/USAID FARMA II projekt intenzivno podržava razvoj peradarskog sektora u BiH i pruža podršku u usklađivanju relevantnih zakona i odredbi sa onima iz EU. Projekt takođe pomaže proizvođačima i prerađivačima piletine u ispunjavanju uslova za izvoz u EU uključujući zdravstvenu i kontrolu kvalitete, te pri povećanju produktivnosti.