Globalno organsko tržište nastavlja da raste - Vrijednost proizvodnje prelazi 100 mlrd USD

Istraživački institut za organsku poljoprivredu (FiBL) i IFOAM - Organics International predstavio je najnovije svjetske podatke o organskoj poljoprivredi širom svijeta na vodećem svjetskom sajmu organske hrane, BIOFAH u Nirnbergu u Njemačkoj. Prema raspoloživim podacima 2018. godina je bila još jedna rekordna godina za globalnu organsku poljoprivredu. Najnovije istraživanje FiBL-a o organskoj poljoprivredi širom svijeta, ukazuje da je organsko poljoprivredno zemljište povećano za 2 miliona hektara, a organska maloprodajna prodaja je takođe nastavila rast, dostigavši još jedan maksimum, što pokazuju i podaci iz 186 zemalja (podaci na kraju 2018. godine).

U 21. izdanju studije "Svijet organske poljoprivrede", koju su objavili FiBL i IFOAM - Organics International, pokazuje nastavak pozitivnog trenda koji je viđen posljednjih godina. Ovo godišnje istraživanje o organskoj poljoprivredi širom svijeta podržavaju Švajcarski državni sekretarijat za ekonomska pitanja (SECO), Međunarodni trgovinski centar (ITC), Fond za održivost Coop Svitzerland i NurnbergMesse, organizatori sajma BIOFACH.

Indija je i dalje zemlja s najvećim brojem proizvođača (1.149.000), a slijede je Uganda (210.000) i Etiopija (204.000). U 2018. prijavljeno je 2,8 miliona organskih proizvođača širom svijeta. Globalno organsko tržište nastavlja da raste, prelazeći 100 mlrd USD.

Kompanija za istraživanje tržišta, Ecovia Intelligence, procjenjuje da je globalno tržište organske hrane prvi put u 2018. godini premašilo 100 mlrd USD (gotovo 97 mlrd EUR). SAD je vodeće tržište sa 40,6 mlrd EU, a slijede Njemačka sa 10,9 mlrd EUR i Francuska sa 9,1 mlrd EUR. U 2018. su mnoga velika tržišta nastavila da pokazuju dvocifren rast, a francusko organsko tržište poraslo je za više od 15%. Danski i švajcarski potrošači su najviše potrošili na organsku hranu (312 EUR po glavi stanovnika u 2018. godini). Danska je imala najveći udio na organskom tržištu sa 11,5% ukupnog tržišta hrane.

Stalni rast organskih poljoprivrednih površina

Na kraju 2018. organski je gajeno na 71,5 miliona hektara, što predstavlja rast od 2,9% ili dva miliona hektara u odnosu na 2017. Australija ima najveću organsku poljoprivrednu površinu i to 35,7 miliona hektara, a slijedi Argentina sa 3,6 miliona hektara i Kina sa 3,1 miliona hektara.

Zbog velike površine organskog poljoprivrednog zemljišta u Australiji, polovina globalnog organskog poljoprivrednog zemljišta je u Okeaniji, 36 miliona hektara. Evropa ima drugu najveću površinu sa 15,6 miliona hektara, a slijedi je Latinska Amerika sa 8 miliona hektara. Organska poljoprivredu je poraširena na svim kontinentima u odnosu na 2017. godinu. Deset ili više poljoprivrednih površina je organsko u 16 zemalja.

U globalu, 1,5% poljoprivrednog zemljišta je organsko. Međutim, mnoge zemlje imaju daleko veće učešće. Zemlje s najvećim organskim udjelom u svom poljoprivrednom zemljištu su Lihtenštajn 38,5%, Samoa 34,5% i Austrija 24,7%. U čak šesnaest zemalja 10% ili više od cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta je organska proizvodnja.

Globalna organska statistika pokazuje doprinos organske poljoprivrede ciljevima održivog razvoja. Prema dr Moniki Rubiolo iz SECO-a, pristup kvalitetnim podacima o organskoj poljoprivredi ne samo da pomaže u mjerenju uspjeha ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja, već i da orijentiše donosioce odluka i ostale zainteresovane strane duž cijelog lanca vrijednosti.

Joseph Vozniak iz ITC vjeruje da ova publikacija pruža ključni uvid onima koji pridaju značaj okolinskim uslovima za proizvode proizvedene u njihovim zemljama ili koji se prodaju u prodavnicama njihove zemlje.

- Globalna organska statistika pokazala se korisnom za razvojne programe i strategije za organsku poljoprivredu i tržišta. Ona je presudna za praćenje uticaja ovih aktivnosti smatraju ugledni stručnjaci. Ova publikacija pokazuje naš stalni angažman u pogledu transparentnosti u organskom sektoru - kažu Louise Luttikholt, izvršna direktorica IFOAM-a - Organics International i profesor Urs Niggli, direktor FiBL-a.