Zloupotrebe dijela radnika u RS - Prijavljeni na dva, a rade osam sati

U Republici Srpskoj na nepuno radno vrijeme, odnosno na manje od osam sati dnevno, prijavljeno je ukupno 17.515 radnika.

Kako tvrde u pojedinim sindikatima, u ovoj oblasti veliki je broj zloupotreba, te radnici rade punih osam ili čak i više časova dnevno, a prijavljeni su na svega dva, četiri ili šest.

Prema podacima Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje RS, na dva sata prijavljena su ukupno 1.563 osiguranika, na četiri sata - 8.030, a na šest sati njih 814.

- U ovoj strukturi osiguranika najčešće je riječ o prosvjetnim radnicima koji nemaju puni fond časova - kažu u Fondu PIO.

Postoje s druge strane i oni osiguranici koji su prijavljeni na više od osam časova dnevno, a takvih je prema evidencijama ovog fonda 5.608. Istovremeno, na puno radno vrijeme prijavljeno je 295.518 radnika.

U Fondu PIO dodaju da je dužina staža osiguranja u direktnoj vezi sa vremenom provedenim na radu.

- Na primjer, radnik koji je prijavljen na četiri radna sata dnevno, za 12 mjeseci rada imaće šest mjeseci staža osiguranja - pojašnjavaju u Fondu PIO.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS, kaže da je od 17.515 radnika koji su prijavljeni na nepuno radno vrijeme sigurno dobar dio onih koji u stvari rade punih osam sati, ili čak i više. Ističe da je bilo takvih pritužbi radnika u skoro svim privrednim sindikatima.

- Pojedini privatni preduzetnici štede na platama radnika, plaćanjima poreza, obavezama prema državi i tu razliku u novcu prisvajaju sebi. Oštećeni su i radnici jer imaju daleko manje staža nego što rade, jer je tako prikazano - kaže Savanović.

Pojašnjava da je ovakvih pritužbi konkretno bilo i u trgovini, ugostiteljstvu, turizmu i uslužnim djelatnostima.

- Radi se o solidnom broju pritužbi. Međutim, nemam tačan podatak koliko ih je. Mi jedino možemo da reagujemo kad se radnik požali i pokaže svoj ugovor te da izjavu da radi duže. Tako možemo da se obratimo inspekciji. Ali, i inspektorima je tome teško ući u trag, jer u šihtericama stoji da isti ti radnici rade četiri sata - ističe Savanović.

Smatra da bi jedino rješenje bilo kad bi inspekcijski organi pratili rad tako da dođu na početak radnog vremena, na primjer u sedam časova, i ako je radnik prijavljen na dva sata, njegovo radno vrijeme je do devet, pa bi inspekcija na taj način mogla doći u 11 časova i vidjeti da li radnik radi duže. Međutim, tvrdi on, inspekcija to u dobroj mjeri izbjegava.

Među radnicima prijavljenim na više od osam sati definitivno, kako kaže, nema radnika iz trgovine, te pretpostavlja da se tu radi o sezonskim građevinskim radnicima koji u jeku sezone rade po 10 sati.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da se u građevinskom sektoru ljudi uglavnom prijavljuju na osam radnih sati, te da se radi o radnicima koji imaju sezonske poslove, koji u sezoni rade i duže, te imaju preraspodjelu radnog vremena.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da zloupotreba ima, što kako oni ne štite. Ističe da svaki poslodavac kojem radnik radi osam sati, a prijavljuje ga na dva ili tri sata, za njih predstavlja nelojalnu konkurenciju.

- Potrebni su nam uporedni podaci u periodu od pet-šest godina kako bismo pratili kretanje ove pojave i uz saradnju sa kontrolnim organima radili na njenom eliminisanju - kaže Aćić.