Do kraja 2020. pred poslanicima RS zakon o slobodnim zonama - Pomoć u izradi stiže iz Pirota

(Slobodna zona Pirot) Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da je planirano da se u posljednjem kvartalu ove godine u skupštinskoj proceduri nađe zakon o slobodnim zonama u RS, u čijoj izradi će biti korištena najpovoljnija rješenja primijenjena u Slobodnoj zoni Pirot i drugim međunarodnim zonama.

Petričević je novinarima u Banjaluci, prije početka prezentacije Slobodne zone Pirot, najbolje poslovne zone u Evropi i treće u svijetu, rekao da će predstavnici te zone predstaviti njen način funkcionisanja i šta Srpska može da primijeni u svom zakonskom rješenju.

On je podsjetio da je delegacija iz RS prošle godine posjetila Slobodnu zonu Pirot i upoznala se o njenom obimu, odnosno mjestu gdje su prisutne vrlo ozbiljne kompanije.

- Ovakav vid prezentacije ćemo iskoristiti i kao priliku da ostvarimo kontakte sa međunarodnim slobodnim zonama i upoznamo se o njihovim iskustvima - dodao je Petričević.

Pomoćnik direktora Slobodne zone Pirot Zoran Petrović rekao je da je poslovni rezultat najinventivnije slobodne zone u Evropi blizu milijardu evra godišnje.

- Spremni smo i za saradnju sa Vladom Republike Srpske i sa lokalnim samoupravama i trudićemo se da učestvujemo u usvajanju pravnih zakonskih rješenja - istakao je Petrović.

On je naveo da slobodna zona podrazumijeva poslovanje bez carine i bez PDV-a.

Prema njegovim riječima, u Srbiji je oslobođen carina i PDV-a sav repromaterijal koji se unese u slobodnu zonu radi proizvodnje namijenjene izvozu.

- I izgradnja objekata može biti bez carine i PDV-a. Važno je i da oprema, koja je značajna stavka za svaku novoosnovanu firmu, bude bez carine i PDV-a sve vrijeme dok ta firma funkcioniše u slobodnoj zoni - dodao je Petrović.

On je podsjetio da je ranije Vlada Srbije donijela posebnu uredbu kojom su PDV-a oslobođeni i svi energenti važni za proizvodnju u slobodnoj zoni.

Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, kako prenose Nezavisne, kazao je da je osnovni benefit slobodnih carinskih zona taj da se ne plaćaju carina i PDV, ali takva zakonska rješenja moraju biti usklađena sa zakonima na nivou BiH.

- Privrednici koji posluju u poslovnoj zoni bili bi oslobođeni od plaćanja električne energije, vode i kanalizacije sa svim elementima koji se tiču poslovanja, kao što je prevoz, te kvalitetnog odvoza smeća, sekundarnih repromaterijala… Benefit za lokalne zajednice je povećano zapošljavanje, a radnici bi zarađena sredstva trošili u toj lokalnoj zajednici - rekao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, benefite ne treba očekivati odmah na početku.

- Za početak treba stvoriti zakonske pretpostavke da privredni subjekti koji dođu budu oslobođeni PDV-a i carina, te im obezbijediti kvalitetnu infrastrukturu, pa tek onda tražiti investitore. Jedan zadovoljan investitor će prenijeti svoja iskustva drugome i time će veći broj investitora biti zainteresovan za tu slobodnu zonu - objasnio je Ćorić.

Kazao je da zasad lokalne zajednice mogu raditi na infrastrukturi ovih zona i djelovati kao industrijske zone, dok se ne stvore zakonski uslovi za bescarinske zone.

Radenko Komljenović, načelnik Odjeljenja za privredu grada Banjaluka, smatra da postojeći Zakon o slobodnim zonama treba doraditi po ugledu na slobodne zone iz regiona.

- Te zone rade na principu oslobađanja od PDV-a i carina. Mislim da će bez toga, što treba država da obezbijedi, veoma teško investitori odlučiti da dođu kod nas kad takve zone imaju u Srbiji, Poljskoj ili Turskoj - rekao je Komljenović.

Istakao je da Banjaluka kao administrativni centar RS sigurno ima neke prednosti da dobije prvu slobodnu poslovnu zonu u RS, ali da i druge lokalne zajednice imaju podjednake mogućnosti za bescarinske zone.

- Ključno je da lokalne zajednice obezbijede zemljište, kao i infrastrukturu, a uz olakšice koje bi država trebalo da da stvara se mogućnost za otvaranje ovakvih poslovnih zona - kazao je on.