U četiri kantona u FBiH pokrenut stečaj za 28 preduzeća poslije njihove prodaje: Hiljade otkaza nakon privatizacije
Ponedjeljak, 30.11.2009.
07:44
Neuspješna privatizacija ugasila je 28 firmi u Federaciji BiH i samo u četiri kantona bez posla ostavila više od 3.000 radnika.
Broj ugašenih radnih mjesta od početka privatizacije je mnogo veći, jer ovi podaci, navedeni u nedavno objavljenom izvještaju Agencije za privatizaciju FBiH (APF) o kontrolama izvršenja obaveza kupaca do 30. juna ove godine, ne sadrže informacije iz pet kantonalnih agencija koje ih nisu dostavile.
Prema podacima dostavljenim APF, u stečaj je otišlo 13 firmi iz Zeničko-dobojskog, sedam iz Unsko-sanskog, pet iz Tuzlanskog, te tri iz Sarajevskog kantona, dok u Livanjskom kantonu nije pokrenut nijedan stečaj nakon propale privatizacije.
Zijad Hasanhodžić, direktor Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona, naglasio je da su ovi stečajevi posljedica izbora loših kupaca.
"Pravno i formalno ponude budu ispravne, kupci često ispune obaveze iz ugovora, ali nakon toga nemaju znanja i novca da podrže investicijski ciklus. Ono što je moguća varijanta je da ih ne interesuje djelatnost firme, nego nekretnina i kada ispune obaveze sami pokreću stečaj i potražuju imovinu kupljenih preduzeća preko drugih firmi da bi došli do nekretnina", rekao je Hasanhodžić i dodaje da su kontrole ispunjenja obaveza kupaca rigorozne.
Njegov kolega iz Kantona Sarajevo Nazmija Pipić tvrdi da je većina firmi koje su ušle u proces privatizacije i ranije bila zrela za stečaj, a da je njihova prodaja bila posljednji pokušaj da budu spasene. Jedan od primjera takve privatizacije je sarajevska fabrika slatkiša "Sarabon" u kojoj je stečaj pokrenut krajem 2006. godine - šest mjeseci nakon raskida ugovora s kupcem. Pet godina prije toga Agencija za privatizaciju je utvrdila da je kupac ispunio sve obaveze da bi 2006. godine zaključila da ipak nije.
Izjavu Miralema Galijaševića, premijera ZDK, u kojem je otvoreno najviše stečajeva u privatizovanim firmama, Nezavisne nisu uspjele dobiti, kao ni nadležnih u kantonalnoj Agenciji za privatizaciju. Takođe nisu uspjeli doći do komentara direktora Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona Samira Ćatovića.
Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, ističe da je mnogo više od navedenih 28 firmi završilo u stečaju i da su hiljade radnika ostale bez posla. Biber očekuje da će još privatizovanih preduzeća biti likvidirano.
"Za to su najodgovorniji oni koji su omogućili da u privatizaciji učestvuju kupci koji nemaju programe i sredstva da pokrenu proizvodnju", kazao je Biber.
Samo u Unsko-sanskom kantonu, kako je kazao predsjednik Kantonalnog odbora SSS BiH Muhamed Mahmutović, bez posla je zbog stečaja uzrokovanog neuspješnom privatizacijom, ostalo više od 2.500 radnika.
"Neke firme su dva-tri puta bezuspješno prodavane. Najodgovorniji za te neuspjehe su oni koji su donijeli Zakon o privatizaciji, jer su izabrane loše metode, a potom i oni koji su prodavali preduzeća, dakle vlade i agencije. Agencija za privatizaciju nije vodila računa o bonitetu kupaca, nije dovoljno pratila izvršavanje ugovora, išlo se u prolongiranje rokova i to je dovelo do toga da su firme propadale", rekao je Mahmutović.
Naveo je primjer "Kombiteksa", koji je prije rata imao više od 4.000 radnika, ali je otišao u stečaj, kao i skoro cijela drvna industrija koja je bila nosilac razvoja ovog kantona, a danas je od nje ostalo nekoliko privatnih pilana.
U Tuzlanskom kantonu nakon privatizacije u stečaj su otišle firme "Tehnika" Lukavac, "Autosaobraćaj" Banovići, "Bosanka" Kladanj, "Bosnaprevoz" Doboj Istok i "Živinicetrans" Živinice. U USK ista sudbina zadesila je "Kombiteks" i "Žitopreradu" Bihać, "Medic" i "Bosnu" Cazin, te ŠIP "Una", "Amrateks" i "Krupatrans" Bosanska Krupa. "Bosnaekspres" Doboj Jug, Dom štampe Zenica, "Dionis", "Inpek" i "Stolarija" Zenica, "Zvečaj", "Ukus" i "Sloga" Tešanj, "Sretno" Breza, "Bistrica" i "Mahnjača" Žepče, "Pilana" Kakanj i "Promet" Olovo preduzeća su iz ZDK koja su nakon privatizacije završila u stečaju. U Sarajevskom kantonu nakon privatizacije stečajni postupak je pokrenut u sarajevskim firmama "Sarabon", "Alhos" i "UPI invest".
Prema podacima Agencije za privatizaciju FBiH, od 587 do sada prodatih preduzeća obaveze su ispunili kupci 408 firmi, u toku je realizacija 90 ugovora, a raskinuto je ili je pokrenut postupak za raskid ugovora s kupcima 89 preduzeća.
Ova preduzeća prodata su za oko 792 miliona KM, a kupci su do sada uplatili 785 miliona KM. U njih je investirano oko 938 miliona KM, a novi vlasnici obavezali su se da ulože oko 1,3 milijarde KM. U firmama su zadržana 35.624 radnika od ugovorenih 42.975 radnika, a zaposlen je 11.501 od obećanih 15.489 novih radnika.
Agencija za privatizaciju u FBiH Sarajevo
KAP Tuzla
KAP Sarajevo
Sarabon d.d. Sarajevo
Vlada ZDK
Savez samostalnih sindikata BiH Sarajevo
BOSNAEXPRES d.d. Doboj Jug
Alhos d.d. Sarajevo

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora