Domaći hljeb miriše i na inostranim trpezama - Balkanu nedostaju kvalitetni pekarski proizvodi

I dok jedni pekarske proizvode već uveliko izvoze, drugi se spremaju da hljeb iz BiH uskoro pošalju na evropske trpeze, kažu za Nezavisne predstavnici pekarskih udruženja.

- Mi ćemo uskoro postati izvoznici hljeba, jer na kompletnom Balkanu nedostaje kvalitetanog hljeba i generalno pekare imaju problema - kazao je za Nezavisne Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i direktor Krajina klasa.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju uvoz hljeba u BiH, riječ je o veoma malim količinama koje dolaze iz zemalja poput Slovenije, Srbije i Hrvatske.

- Što se tiče nekih drugih pekarskih proizvoda, oni dolaze uglavnom iz Italije i Austrije, ali to je više neki slatki program, kao što su npr. štrudle s makom i orasima - pojasnio je Trivić.

Dodao je da u BiH nema velikog uvoza hljeba kao u Srbiji te da se, kada su u pitanju pekarski proizvodi, uglavnom uvoze štrudle, kolači, određene vrste tosta i drugi.

Mehmed Poričanin, vlasnik pekare Poričanin u Sarajevu, ističe da kako ima izvoza pekarskih proizvoda iz BiH, tako ima i uvoza.

- Imam jednog prijatelja iz Vakufa koji izvozi somun u inostranstvo, ali s druge strane kada prođem Sarajevom vidim da sve više ima pekara koje prodaju smrznute uvozne proizvode - kazao je Poričanin.

Kako navodi, iako nema konkretne podatke, vjeruje da se veće količine hljeba uvoze, ali osim hljeba uvozimo i brašno.

- Opšte je poznato da uvozimo brašno iz Srbije, tačnije iz Vojvodine - naglasio je Poričanin.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pod tarifnom oznakom 1905, u koju se između ostalog ubrajaju i hljeb i pekarski proizvodi, u BiH je u 2019. godini uvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od oko 156 mi KM. S obzirom na to da se pod ovim tarifnim brojem osim hljeba i pekarskih proizvoda nalaze i prazne kapsule za farmaceutsku upotrebu, oblatne, rižin papir..., ne može se odrediti konkretna vrijednost uvoza hljeba.

Kako navode u Upravi, kada je riječ o uvozu proizvoda po tarifnoj glavi 19, u koju se ubrajaju proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka, kao i poslastičarski proizvodi, u 2019. godini je ovih proizvoda uvezeno u vrijednosti oko 232 mil KM.

Kako su prije nekoliko dana za federalne medije kazali u sarajevskom Klasu, vodećoj mlinsko-pekarskoj industriji u BiH, ova industrija se suočava s problemima s kojima se bore svi domaći proizvođači, nevezano za industriju.

- Pošto poslujemo na principima tržišne ekonomije, sasvim je prirodno da krajnji potrošači donose odluku kako će potrošiti svoj novac. Ipak, mi nastojimo svojim proizvodnim asortimanom i kapacitetima zadovoljiti potrebe stanovništva za hljebom i generalno pekarskim proizvodima - istakli su u Klasu, u kojem se proizvodi više od 20 vrsta hljeba uz dnevnu proizvodnju veću od 25.000 komada.