Predstava o Lepoj Breni kao fenomenu Jugoslavije 18. decembra u Bitef teatru

Predstava "Lepa Brena project" autora i reditelja Vladimira Aleksića i Olge Dimitrijević biće premijerno izvedena 18. decembra u Bitef teatru.

Autorski tim istakao je na jučerašnjoj (11. decembra) konferenciji za novinare da prije svega komad nije biografska priča, niti se oni bave Lepom Brenom kao ličnošću, već pokušavaju da je sagledaju kao fenomen koji traje već 40 godina i koji je svjedočio različitim društveno-političkim situacijama u Jugoslaviji, do dan-danas.

- Pored toga što oboje volimo Lepu Brenu kao pjevačicu, pogled na njen fenomen promatramo kroz aspekte biznisa, postsocijalističke transformacije, idologije jugoslovenstva, seksualnosti, osvajanje slobode, slobodnog izražavanja tijela na sceni, zatim fenomena zgrada, jer su i one dobijale imena po Lepoj Breni, a onda i aspekt življenja i posljedica rata i tranzicije na realne živote ljudi koji žive u tim zgradama - objašnjava Dimitrijević.

Aleksić se na to nadovezuje da je njihova zajednička ideja bila da se bave komunističkom prošlošću, Jugoslavijom, preko projekta "Drugovi ja se sada ne stidim svoje komunističke prošlosti" i predstave "Crvena ljubav"...

- Okupili smo se oko teme bivšeg naslijeđa, a karijera Lepe Brene kao da prati sve socijalističke promjene i tranzicije koje su se dešavale sa bivšom zamljom ali i sadašnjom - kazao je Vladimir.

Dramaturg Dimitrije Kokanov objasnio je da je predstava nastala iz monologa dramskih pisaca Olge Dimitrijević, Vedrane Klepice, Slobodana Obradovića, Maje Pelević i Tanje Šljivar, a koje glumice izvode na sceni.

- Lepa Brena je najveća zvijezda Jugoslavije, simbol njenog šoubiznisa i prosperiteta. U figuru Lepe Brene upisane su teme šou biznisa, odnosno tržišno-kapitalističkog funkcionisanja u socijalističkoj ekonomiji osamdesetih; potom rata, tranzicije na kapitalizam i gomilanje bogatstva, i na koncu nostalgije za starom zemljom. Istovremeno, figura Brene neminovno spaja društveno-politički kontekst sa ličnim istorijama, afektima, i življenim iskustvom - objašnjava dramaturg.

Lepa Brena je, po njemu, "simbol stare zemlje, odrastanja i otkrivanja seksualnosti."

- Zato i ovaj projekat nije zamišljen kao biografska predstava, već sasvim drugačije: kroz najveći šoubiznis simbol Jugoslavije, želimo da suštinski pričamo o kompleksnosti i unutrašnjim kontradikcijama posljednje skoro četiri dekade ovih prostora - kaže Dimitrije.

Glumica Tamara Krcunović igraće Brenu Jugoslovenku, monolog Tanje Šljivar.

- Kada sam dobila monolog veoma sam ga emotivno doživjela i rekla sam da bih svaku riječ mogla da potpišem. Međutim, kada sam počela da radim nastala je kaša u glavi, teško sam se probijala, a videćemo do premijere kako će ispasti - kazala je Krcunović.

Ona je istakla i da se osjeća kao da treba da se pravda što radi na ovakvom komadu, jer je u pitanju "goruća tema, tema koja se tiče svih nas, tema koja boli, a da se zbog takvih lako lepe etikete i pre nego što se odgleda predstava."

Jovana Gavrilović ima ulogu Brene Graditeljstva, kroz čiji lik će, kako objašnjava, predstaviti suštinsku temu ove predstave - posljedice prošlosti kojima se bavimo na svakodnevnom nivou.

- Kroz lik Brene graditeljstva vidi se refleksija prosperiteta jednog društva, koje je nakon svih tih događaja i rata, upalo u jedan kanal destrukcije, a ovih dana uz nekakav splet životnih okolnosti, shvatila sam da taj kanal destrukcije i dalje ide, da nije stao nikada, i da se i dalje dešava - kaže Gavrilović.

Brenu Pesme, igra Jelena Ilić, koja kaže da ovo nije zabaljačka i laka predstava, već "ozbiljna studija društva i njegovog raspada."

- Mi pjevamo o raspadu i posljedicama koje je taj raspad donjeo i pitamo se gdje idemo i zašto nigdje, zašto stojimo - kaže Ilić.

Direktor Bitef teatra Miloš Latinović istakao je da je važno napomenuti da su se mnoge stvari od Breninih početaka urušile, a da ona i dalje stoji kao jasan znak na medijskoj sceni, kao i da je važno govoriti o tome zašto se sve to urušilo.

"Lepa Brena project", po rečima autora, bavi se i temom slobode i fenomenom koji i danas okuplja rastavljene narode.

- Nigdje u istoriji nemate primjer da je 65.000 ljudi, u ovom slučaju Rumuna 1984. godine, pjevalo ''živjela Jugoslavija, tu je rođen Maršal Tito'', prateći Breninu pjesmu. To nema nigdje - da je neki drugi narod pjevao u slavu druge zemlje, drugog predsjednika. I to u doba Čaušeskua kada su okolo bili postavljeni tenkovi. O tome govorimo kada kažemo fenomen - objašnjava Aleksić.

Na pitanje zašto voli Lepu Brenu i zašto se odlučio da baš ona bude predmet njegove predstave, kazao je da je ''voli zato što je dosljedna sebi, zato što je Jugoslovenka, voli ljude, nikad ih nije dijelila i što se uz njene pjesme istinski veselilo''.