Urbanizacija šteti plodnim njivama u RS - Najugroženiji Lijevče polje, Semberija i Trebinje

Ubrzana i agresivna urbanizacija koja je rezultat migracija stanovništva iz sela u gradove, eksploatacija mineralnih sirovina, ali i zaostale mine glavni su krivci što u RS svakodnevno nestaju plodne oranice, a najugroženija područja su Lijevče polje, Semberija i Trebinje.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS površina poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj ove godine iznosi 971.000 hektara ili 39,60% ukupne teritorije, od čega obradive površine zauzimaju nešto više od 790.000 hektara.

Međutim, usljed brojnih udruženih faktora gotovo svakodnevno dolazi do smanjenja površina koje su namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

- Najveći problem je ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova Srpske, usljed unutrašnjih migracija stanovnika koji se doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela.To dovodi do pretvaranja velikih površina obradivog zemljišta u građevinsko, a taj proces je nepovratan i konačan jer nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultivira i vrati u prvobitnu funkciju - upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Navode da su učestale migracije stanovništva iz ruralnih područja, koje zauzimaju veliki dio Srpske, dovele do zapuštenosti oranica i niskog stepena iskorištenosti zemljišta.

- Zbog intenzivnog procesa raseljavanja stanovništva u protekle tri decenije velike površine poljoprivrednog zemljišta usljed neobrađivanja obrastale su žbunastom i drvenastom vegetacijom, čime je povećana površina pod šumama - kazali su u Ministarstvu.

Pojasnili su da se zemljište dijelom degradira i u procesima eksploatacije mineralnih sirovina, ali i zbog miniranih površina koje predstavljaju značajan problem u RS i BiH.

Jedan od važnih problema degradacije zemljišta, navode u Ministarstvu poljoprivrede, je i erozija.

- Posebno je izražena u sjevernom dijelu gdje je poljoprivredna proizvodnja najintenzivnija, ali i na području Hercegovine, gdje dominiraju plitka krečnjačko dolomitna, djelimično obrasla zemljišta, čiji gubitak ima velike posljedice na biodiverzitet i kvalitet života ruralnog stanovništva. Česti požari na tom području intenziviraju procese erozije, što doprinosi stvaranju goleti - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Dodaju da su u cilju postizanja neutralnosti degradacije zemljišta početkom prošle godine izradili izvještaj "Neutralnost degradacije zemljišta u RS" kojim su definisana kritična područja, odnosno Lijevče polje, Semberija i Trebinje te određeni ciljevi za prevazilaženje ovog problema u budućnosti.

Ove godine usvojene su i izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisan i pojašnjen pojam "degradacije" i pojačana kontrola i nadzor zaštite nad zemljištem.

Pokrenuta je i izmjena Zakona o šumama i šumskom zemljištu, a kojim se takođe pojačava zaštita ovog značajnog resursa kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.