(Lider BiH) Televizija - Budućnost je u tijesnoj vezi sa socijalnim mrežama

Televizija je u Hrvatskoj medij broj jedan. Čak i u krizi, televizija je omiljena `destinacija` za plasman reklama domaćih oglašivača iz vrlo jednostavnog razloga - ima najveći doseg. Koliko god se u stručnim krugovima lamentiralo o tome da nije bitno koliko nego kome, oglašivači su u mnogo čemu ziheraši, a pogotovo u vrijeme kad im televizijske kuće nude niže cijene oglasa ili primamljive pakate. No, samo je pitanje vremena kad će oglašivački potentnu ciljnu skupinu zamijeniti mlađi naraštaji koji nameće trendove i traži od televizija, novinskih izdavača, pa čak i radijskih koncesionara da svoj sadržaj ponude virtualnom svijetu i osmisle nove poslovne modele koji podrazumijevaju suživot ili, bolje rečeno, sinergiju s najvećom prijetnjom – internetom.

Da je tomu tako svjedoče podaci izneseni u Brandrepublicu, prema kojima će u 2010. godini biti više pripadnika generacije Y od Baby Boomera (onih rođenih nakon Drugoga svjetskog rata). Također, kažu i da je radiju trebalo 38 godina da okupi 50 milijuna slušatelja, televiziji 13 godina da ih okupi isto toliko, internetu su pak za to trebale samo četiri godine, a iPod je kupilo isto toliko potrošača u samo tri godine. Facebook je u manje od devet mjeseci dosegnuo čak 100 milijuna korisnika, a druga najveća stranica na svijetu prema broju klikova je YouTube. Alarmatni su i podaci da samo 14 posto potrošača vjeruje reklamama, a samo 18 posto televizijskih kampanja generiraju pozitivan ROI oglašivačima. Svijet se mijenja. To je jasno.

Pokušaji i pogreške

Ali, ipak, pitanje je hoće li tsunami zvan internet pokositi postojeće medije. I, uostalom, što je s održivošću internetskih sadržaja s obzirom na to da je to medij na kojemu ga je najteže naplatiti? Pa, dobra je vijest što stručnjaci tvrde da on neće uništiti postojeće medije, ali će njihovim vlasnicima nametnuti novi način poslovanja. Drugim riječima, da bi se održali, medijski izdavači će morati odustati od ove borbe s vjetrenjačama i prigrliti virtualni svijet kao svog saveznika u borbi za prihode. Nažalost, u ovom trenutku nema recepta s ozbirom na to da i igrači na online tržištu, baš kao i oni u offlineu, ne ostvaruju krupnije zarade, kao što ni oglašivači još neće napustiti zemaljske medije i bezbrižno se prepustiti korisnicima interneta. Metoda pokušaja i pogrešaka, ali i apsolutnog uvažavanja korisnika, jedino je što ulagačima (što medijima, što oglašivačima) stoji na raspolaganju.

Kao što sugeriraju autori iz Brandrepublica, televizijske bi kuće, primjerice, mogle mnogo toga naučiti iz online kulture. Za početak, trebalo bi im biti jasno da su oni, htjeli to ili ne, uvučeni u socijalne mreže. O njihovu se sadržaju raspravlja na Twitteru, Facebooku, YouTubeu, na raznim forumima i blogovima. Upravo zbog toga trebali bi razmišljati o tome da osim klasičnih istraživanja koje naručuju, a koja su vezana uz gledanost ili imidž kuće, krenu i s onim koja prate internetsku publiku i mjere ponašanje korisnika, njihove komentare i iznesene dojmove vezane za sadržaje. Nadalje, ne bi bilo zgorega i uključiti se u neku od socijalnih mreža, zadužiti virtualnoga glasnogovornika koji će u ‘real timeu’ razgovarati s korisnicima i saslušati njihove sugestije. Dakle, svaki televizijski čelnik koji misli da je dovoljno da na svoju službenu internetsku stranicu postavi rubriku "česta pitanja" u velikoj je zabludi, jer će korisnici, ne nađu li ga tamo, pravi odgovor koji ih zadovoljava potražiti negdje drugdje. Kad je riječ o samom sadržaju, on također može biti prisutan na internetu, a da pritom ne ugrožava gledanost zemaljskog programa. Primjerice, televizijska kuća CBS zabilježila je u jednom mjesecu 200 tisuća gledatelja više samo zato što je pametno plasirala dio sadržaja na YouTubeu.

Koristi videoservisa

Prema Brandrepublicu, bit priče je da se televizija sa svojim sadržajima ne bi trebala natjecati s takvim servisima, već iskoristiti njihovu snagu o kojoj dovoljno svjedoči podatak da se svake minute na internetu "uploada" 20 sati videa. Montypythonovci, uzorni po svemu, pa tako i po strategiji prodaje svojih uradaka, osmislili su način kako iskoristiti prednosti popularnih videoservisa. Oni su svoje uratke stavili na YouTube uz link koji omogućava kupnju pregledanog. Iako je internetski sadržaj bio besplatan, prodaja DVD-a montypythonovaca narasla je nevjerojatnih 23 tisuće posto na Amazonu što ih je dovelo do druge pozicije njihove bestseler-liste.

Također, televizije mogu osmisliti sadržaj samo za internetsku publiku ili dio postojećega zemaljskog programa uz pomoć sponzora i u nekom drugom formatu plasirati u virtualni svijet. Dobar primjer šoua koji se prikazuje samo na internetu, a skrojila ga je neka televizijska kuća, tinejdžerska je hit serija `Sofi a’s Diary`. Originalna verzija serije nastala je prije šest godina u Portugalu, ali je prava na prikazivanje 2008. godine preuzeo Channel Five, koji je u suradnji sa sponzorima Sure Girlom, a odnedavno i Transport for Londonom (TfL) plasirao sadržaj na socijalnu mrežu Bepo.

Dijeljenje sadržaja

Socijalna mreža Motoraddicts svojevrsna je ekstenzija televizijske emisije o automobilima i motorima koju sponzorira Castrol. Na taj su način televizija i sponzori izvukli korist od interneta jer im taj koncept omogućava da se televizijske minute presele u virtualni svijet u kojemu korisnici mogu komentirati i raspravljati o temama iz emisije. Dakle, nedvojbeno je da će termini sinergija i dijeljenje sadržaja biti ključni za budućnost televizije. Pritom će najveći problem biti kako pronaći pravu mjeru u tome koliko i koje sadržaje prepustiti zemaljskim gledateljima, a koje onim zahtjevnim korisnicima interneta. Za razliku od televizijskog programa koji im je vrlo često serviran, a da pritom uopće ne odgovara njihovim potrebama, virtualni sadržaj sami kroje i odluče ga platiti samo kad on uistinu vrijedi. Iako televizije u Hrvata još neko vrijeme mogu biti mirne (zbog manje penetracije širokopojasnog interneta u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama), ne bi bilo loše da počnu s testiranjima mogućnosti razvoja sadržaja na internetu prema uzoru na Zapad.

pripremila SANDRA BABIĆ

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih