Donesena Deklaracija o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana - Potpisnici podržavaju moratorijum na izgradnju hidroelektrana

"Deklaracija o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka Zapadnog Balkana" donijeta je u četvrtak, 28. novembra, na Međunarodnoj konferenciji "Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi".

Konferenciju su organizovali Arnika iz Češke, Centar za životnu sredinu iz BiH i WWF Adria uz finansiranje Evropske unije, Programa za promociju tranzicije Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich Böll fondacije. Potpisnici apeluju na efikasnu ekološku demokratiju i poštovanje nacionalnog, EU i međunarodnog zakonodavstva, saopšteno je iz Centra za zaštitu životne sredine.

Natura 2000 i Smaragdna mreža zaštićenih područja kao i Arhuska konvencija moraju se poštovvati prilikom razmatranja održivog korištenja rijeka. Takođe, zemlje Zapadnog Balkana moraju da usvoje djelotvorno zakonodavstvo u oblasti životne sredine, na primjer o ekološki prihvatljivom protoku, navodi se u Deklaraciji o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka na Zapadnom Balkanu.

- Podržavamo inicijativu da se kontaktiraju nadležne institucije sa zahtjevom za moratorijum na izgradnju hidroelektrana te da se revidiraju sve usvojene strategije/planovi/programi i drugi strateški dokumenti koji direktno i indirektno utiču na upravljanje našim rijekama. U okviru revizije i ponovljenih postupaka organizovati kvalitetnu stratešku procjenu na životnu sredinu u skladu sa propisima - složili su se učesnici konferencije među kojima je i Ana Čolović Lesoska, dobitnica Goldman nagrade za 2019. godinu za odbranu najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka Mavrovo u Sjevernoj Makedoniji od planiranih hidroelektrana.

- Deklaracija je iskorak u borbi za zaštitu rijeka na Zapadnom Balkanu - ističe Martin Skalsky, stručnjak za učešće javnosti i predsedavajući Arnike.

- Rijeke i od njih zavisni ekosistemi ugroženi su zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana. Sve ove planove trebalo bi preispitati na osnovu detaljnijih informacija i kroz učešće javnosti. Hidroelektrane se predstavljaju kao čista energija, ali izgradnja i rad hidroelektrana uzrokuju trajnu štetu životnoj sredini i lokalnom narodu - dodaje Skalsky.

Prema riječima Viktora Bjelića, potpredsjednika Centra za životnu sredinu, projekti se moraju razmotriti u skladu sa nacionalnim i EU zakonodavstvom o životnoj sredini, uključujući Okvirnu direktivu o vodama, Direktivu o staništima, Direktivu o pticama i Direktivu o procjeni uticaja na životnu sredinu.

- Proširenje postojećih i uspostavljanje novih zaštićenih područja koja uključuju rijeke, širenje i razvijanje efikasne mreže zaštićenih područja sa ekološkim koridorima uz prethodno naučno ocjenjivanje njihovih prirodnih vrijednosti podstaćiće održivi razvoj ovih područja, podići svijest i povećati saradnju lokalnih zajednica te približiti zemlje Zapadnog Balkana evropskoj mreži NATURA 2000 - ističe Bjelić.

- Ne moramo prekomjerno da koristimo svoje prirodno nasljeđe radi zarade nekoliko ljudi ili privatnih kompanija. Postoje i druge, povoljnije alternative. Sportske aktivnosti, turizam, vodosnabdijevanje i tradicionalna upotreba rijeka su primjeri kako da iskoristimo svoje ogromne vodne resurse na način koji bi stvorio više radnih mijesta i stvorio više prihoda za lokalne zajednice - izjavila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

Učesnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Albanije, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije razgovarali su o pravnim i praktičnim alatima za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi na konferenciji koja je održana u Sarajevu.