Danube foods - vodeći izvoznik mlječnih proizvoda iz RS: Spremno ćemo dočekati kraj krize, bez obzira na neminovne posljedice koje će ona ostaviti

"Danube Foods", kao snažno izvozno orijentisana grupacija i vodeći izvoznik mlječnih proizvoda iz RS, odnosno BiH, za sada nije osjetila snažnije udare ekonomske krize, odnosno nije bilo redukcija narudžbi od inostranih partnera.

U menadžmentu kompanije ipak napominju da nije isključeno da zbog nekih drugih nekorektnih postupaka, kao što su necarinske barijere, ti plasmani budu ugroženi.

"Ono što pokušavamo i za sada uspijevamo da postignemo jeste očuvanje postojećih količina sirovog mlijeka koje otkupljujemo od naših kooperanata. Pored redovnosti isplate farmerima, uspjeli smo da održimo i postojeći broj zaposlenih, bez smanjenja njihovih plata. Ovo su i najvažniji strateški ciljevi "Danube Foods grupe", i ukoliko uspijemo da ih održimo, spremno ćemo dočekati kraj krize, bez obzira na neminovne posljedice koje će ona ostaviti", kaže direktor Sektora za korporativne poslove u grupaciji "Danube Foods" i direktor Banjalučke mljekare, Nebojša Ristić.

Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u zaštiti domaćih proizvođača ima država, koja mora zadržati politiku podsticaja, kojom bi se premostila razlika između cijene sirovog mlijeka, koja je održiva sa strane farmera, te proizvođačke cijene od strane prerađivača. Takođe, moguće je kroz diferenciranu stopu PDV na pojedine ulazne komponente u poljoprivrednoj proizvodnji povećati konkurentnost domaćih proizvođača, baš kao što to rade i susjedne države, gdje postoje čak i nulte stope PDV.

Breme odgovornosti nose i proizvođači, ali i potrošači.

"Konstantnim ulaganjem sa ciljem zadržavanja viskog kvaliteta domaći proizvođači mogu uzeti primat nad uvoznim proizvodima i zauzeti njihov tržišni udio. Povećana prodaja uslovljava povećanje broja zaposlenih, a samim tim i povećanje potražnje za sirovinom od farmera, koja njima donosi povećanje otkupne cijene. Na kraju lanca, kao posljedicu imamo opšti privredni rast. Takođe, potrošači imaju pravo da za svoj novac dobiju proizvod kakav oni žele. Gotovo da je nebitno odakle on potiče, ali ako potrošaci u ponudi imaju potpuno jednak kvalitet s približno istim cijenama onda apel na savjest potrošača da prednost daju domaćim proizvodima ima puni smisao", jasan je Ristić.

Drugi vidovi zaštite, kao što je Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, Ristić vidi kao suvišne i čak štetne za one grane industrije koje imaju dobre izvozne rezultate, jer se stvara realna opasnost od pojave takozvanih necarinskih barijera.

"U svjetlu pune primjene CEFTA, a koji detaljno predviđa mehanizme zaštite onih grana proizvodnje koje postanu ugrožene od strane neke druge zemlje potpisnice, primjena Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u BiH samo bi kratkotrajno zaštitila pojedine grane od propadanja. Istovremeno, neke druge proizvodnje, kao što je naša, bile bi suočene s drastičnim padom prodaje na inostranim tržištima. Time bi bila ugrožena ne samo naša industrija već i oko osam hiljada gazdinstava s kojima sarađujemo i od kojih otkupljujemo mlijeko, a kojima je ta djelatnost često jedini izvor prihoda i egzistencije", rekao je Ristić.