Podsticaji nužni za kinematografiju BiH - SFF ključna platforma za razvoj domaćeg filma

Od skromnih početaka ratnih godina do danas Sarajevo Film Festival prerastao je u respektabilnu međunarodno priznatu filmsku smotru. Ekipa koja stoji iza ovog festivala 25 godina radi posao koji se čini kao nemoguća misija promovišući BiH u najboljem svjetlu i trudeći se da ojača kinematografiju BiH za koju se iz godine u godinu izdvaja sve manje novca.

Tim povodom Klix je razgovarao s Mirsadom Purivatrom, osnivačem i direktorom Sarajevo Film Festivala, koji je rekao kako je ekipa SFF-a od početka imala viziju da festival bude jedan od inicijatora razvoja BiH i regionalne kinematografije.

Bez sumnje je Sarajevo Film Festival ključna platforma za razvoj kinematografije koja kroz CineLink koprodukcijski market filmske profesionalce iz BiH i regije povezuje s međunarodnim filmskim tržištem.

- Od samog početka djelovanja pokušali smo identificirati tzv. kamene temeljce kinematografije u BiH. To je prema našem mišljenju bila jaka Akademija scenskih umjetnosti koja će biti baza za stvaranje novih filmskih autora i profesionalaca, snažan RTV servis koji bi trebao, kao što je evropska praksa, podržavati domaću TV i filmsku industriju, formiranje Fondacije za kinematografiju, koja je osnovana 2007. godine, i jako Udruženje filmskih radnika BiH. SFF smo vidjeli kao sponu koja povezuje te institucije, inicira projekte i pomaže da njihova sinergija bude što jača. Međutim, dok SFF bilježi kontinuirani rast, kinematografija u BiH bilježi uspone i padove, a trenutno je u vrlo nezavidnom položaju. Nezamislivo je da npr. Pjer Žalica 14 godina nije snimio film, Srđan Vuletić također, a da Danis Tanović već drugi projekt radi izvan BiH. Želimo da mijenjamo trenutno stanje i svakom prilikom pokušavamo da oživimo razgovore s predstavnicima vlasti. Trenutno radimo na nekoliko projekata - rekao je Purivatra.

Nepostojanje kulturne politike i strategije razvoja fiilmske industrije na nivou BiH i Federacije BiH predstavlja veliki problem i dovodi filmske autore i profesionalce iz BiH u situaciju da rade uglavnom low budget produkcije i priliku traže u nesigurnim koprodukcijama. Sve to dovodi do toga da mnogi profesionalaci napuštaju filmski sektor jer nemaju dovoljno posla tokom čitave godine.

Osim toga, BiH je posljednja zemlja u regionu koja nije zakonski ili putem uredbi uvela poticaje za strane produkcije koje bi se radile u našoj zemlji. Ovaj projekt SFF je inicirao još prije desetak godina, dok takvi poticaji nisu bili uvedeni u zemljama okruženja. Nažalost, do danas u BiH nema konkretnih rezultata. Dok Srbija i Hrvatska, nakon uvođenja poticaja, bilježe pravu ekspanziju TV i filmske produkcije, BiH se suočava s najvećom produkcijskom krizom u posljednjih desetak godina.

- Neophodno je stvoriti uvjete, uvođenjem poticaja bismo i mi, kao i druge zemlje regije, mogli neometano raditi produkcije koje bi zaposlile stotinu ili više filmskih profesionalaca i osigurale prihode za lokalnu zajednicu u milionskim iznosima. Sjetimo se da npr. Angelina Jolie film o BiH snima u Mađarskoj jer ovdje nema poticaja. Donošenje zakona o audio-vizuelnoj djelatnosti je najbolje rješenje, ali on godinama stoji negdje u ladici Federalne vlade. Drugo rješenje je uvođenje poticaja za snimanje filmova i TV serija u Kantonu Sarajevo. Na taj način bi se stvorili uvjeti za maksimalno iskorištavanje kulturnih i ekonomskih potencijala kreativnih industrija u Kantonu Sarajevo, ali i uvjeti za zapošaljavanje velikog broja mladih ljudi. SFF će se i dalje zalagati za ovaj projekt jer bi njegova realizacija značila bum kreativne industrije - pojasnio je.

Smatra da Sarajevo može postati istinski grad filma.

- U saradnji s Gradom Sarajevo smo pokrenuli projekt Sarajevo Grad Filma koji je prijavljen kao jedan od kandidata za status UNESCO kreativnog grada. Time bi se i lokalna zajednica obavezala na kontinuiranu i stratešku podršku razvoju filmske i generalno kreativne industrije, što je direktno vezano s pozitivnom promocijom grada, zapošljavanjem mladih i općim ekonomskim rastom - podsjetio je.

O značaju uvođenja poticaja za kinematografiju Hrvatske i Srbije, koje posljednjih godina doživljavaju veliki uspjeh, bit će govora i na ovogodišnjem izdanju SFF-a, sve u nadi da će vlasti u BiH konačno shvatiti značaj prihvatanja ove inicijative i uređenja zakonske regulative.

- Legislativa je veoma važna i neophodno je postojanje zakona koji će urediti čitav taj sektor. Najbolja opcija je da se formira filmski centar, poput HAVC-a u Hrvatskoj koji će imati podršku države, a koji će se nezavisno baviti podrškom filmovima i poticajima. Ukoliko bi se ustrojio sistem na federalnom i kantonalnom nivou, mi bismo za od tri do pet godina mogli imati stotine zaposlenih u TV i filmskoj industriji i najmanje pet 5 igranih filmova i pet TV serija godišnje. Vjerujemo da će i razvoj novih platformi (npr. Moja Tv BH Telecoma) početi proizvodnju kvalitetnih sadržaja, što bi dodatno pospješilo kreativnost autora iz BiH. To bi bio novi procvat domaće kinematografije - rekao je Purivatra.

Ostaje nada da će političke elite u BiH shvatiti važnost razvoja kreativnih industrija uključujući i uvođenje poticaja za strane produkcije koje su prilika za promovisanje države u svijetu, ali i radna mjesta za lokalne filmske profesionalce.