U prvoj polovini 2019. uvezeno 16 mil KM krompira, izvezeno tek 1,8 mil KM - BiH još nije usvojila pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće

Uvoz voća i povrća u BiH povećan je u prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period prošle, a najviše smo uvozili krompir, paradajz, banane, limun i jabuku. S druge strane, ukupnu vrijednost izvoza drži tek nekoliko domaćih proizvoda.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, proteklih godina u porastu su i uvoz i izvoz voća i povrća u BiH, ali je i dalje ogromna pokrivenost uvoza izvozom.

U BiH je prošle godine od početka januara do kraja juna uvezeno više od 153,5 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 148,5 mil KM. Međutim, ove godine uvezli smo voća i povrća više za 16,7 mil KM, ukupno 163 miliona kilograma u vrijednosti od 165,2 mil KM.

Već godinama BiH, kao i druge zemlje iz naše regije, najviše uvozi banane i voće iz porodice citrusa. Tako smo i u prvih šest mjeseci ove godine uvezli više od 27,5 miliona kilograma svježe ili suhe banane u vrijednosti od 33 mil KM. Zemlje iz kojih tradicionalno najviše uvozimo banane su Slovenija, Ekvador, Holandija, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Kostarika.

Agrume, svježe ili suhe, i ove godine najviše smo uvozili iz Turske, Grčke, Italije i Španije. Ukupna vrijednost ovih voćki koje su stigle u našu zemlju je veća od 21,6 mil KM.

Kada je riječ o povrću, najviše smo uvezli svježeg ili rashlađenog krompira u vrijednosti 16 mil KM, i to najviše iz Holandije, Srbije, Njemačke, Belgije i Hrvatske. Potom smo uvezli paradajza u vrijednosti 12,2 mil KM iz Turske, Albanije, Italije, Makednije i Slovenije.

U prvih šest mjeseci 2019. uvezli smo i velike količine jabuka i krušaka, više od 24 miliona kilograma u vrijednosti od 11,9 mil KM. Ovo voće smo u najvećim količinama uvezli iz Poljske, Italije i Belgije.

Izvozimo maline, krompir...

Dok je Hrvatska jedna od zemalja iz kojih uvozimo najviše krompira, ali i drugog voća i povrća, u isto vrijeme našim susjedima izvozimo najviše krompira. U prvoj polovini ove godine ukupno smo izvezli 1,7 miliona kilograma krompira u vrijednosti od 1,8 mil KM.

I osim brojnih problema malinara, u prvoj polovini ove godine izvezli smo malina u vrijednosti 32,2 mil KM, gotovo jednako kao u prvih šest mjeseci prošle godine koja je bila rekordna po izvozu malina. Međutim, ne nadaju se poljoprivrednici istom rezultatu do kraja 2019.

- Pola malinjaka je uništeno. Puno manje će biti i otkupa, tako da se nema šta ni izvesti. Međutim, istina je da je ove godine puno bolja cijena u otkupu malina pa je pitanje da li će ljudi vraćati malinjake. U ovoj državi ništa nije sigurno, a svima je poznato koliko vlasti ne brinu za svoju proizvodnju i poljoprivredu. Izdvaja se vrlo malo sredstava za podsticaje u poljoprivredi, tako da naš poljoprivrednik ne može biti konkurentan ni sam sebi, a kamoli nekome iz Hrvatske koja godišnje izdvaja milijardu maraka za podršku poljoprivredi, ima pristup evropskim fondovima... Još oni koji izvoze u Hrvatskoj imaju dodatne podsticaje, a kod nas nema ničega, samo namet za nametom - kazao je Klixu predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Pozitivno je ipak što se i dalje nastavlja dobar trend izvoza jabuka i krušaka kojih smo u prvih šest mjeseci 2019. izvezli u vrijednosti 14,7 mil KM, od čega gotovo 14 mil KM u Rusiju.

Izvezli smo i 903 kilograma marelica, trešanja i višanja, 605.719 kilograma salate, 469.876 kilograma kupusa i karfiola, 64.025 kilograma luka, bijelog luka i poriluka, 23.845 kilograma krastavaca... Ukupno, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine izvezla više od 30 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti 66,5 mil KM, što je više u odnosu na isti period prošle godine kada smo izvezli 60,3 mil KM voća i povrća.

Zaštita potrošača

U poređenju s odnosom ukupne količine i vrijednosti, BiH velike količine voća i povrća nabavlja po veoma niskim cijenama, zbog čega su aktivisti za zaštitu potrošača zabrinuti za kvalitet takvih proizvoda.

Inače, voće i povrće koje dolazi u BiH, iz susjednih zemalja ili dalekih krajeva, mora imati certifikat nadležnih službi u kojem su jasno naznačeni ispravnost i kvalitet proizvoda. Bez tog certifikata nema carinjenja robe, a time ni uvoza.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH pojašnjavaju za Klix kako entitetske inspekcijske službe brinu o zdravstvenoj ispravnosti uvezenog voća i povrća. Inspektori provjeravaju da li svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi ima potrebnu dokumentaciju te vrše organoleptički pregled pošiljke, odnosno provjeravaju izgled, miris, boju i deklaraciju proizvoda. Osim toga uzimaju uzorke za laboratorijske analize na principu procjene rizika.

S obzirom na to da kontrola svih proizvoda koji se uvoze u BiH ovisi o inspekcijskim organima FBiH, RS i Distrikta Brčko, od ključne važnosti za ispravnost hrane na domaćem tržištu jeste da svi kontrolni organi prilikom pregleda pošiljki hrane postupaju jednoobrazno i na istim principima.

Iz Inspektorata RS pojašnjavaju Klixu kako najveći rizik kod uvoza voća i povrća predstavljaju nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala.

- Upotreba pesticida nije zabranjena i oni se koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća, s tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštivati karenca, odnosno vrijeme koje treba da protekne od tretmana do upotrebe proizvoda - kažu za Klix inspektori iz RS te dodaju da prema podacima za šest mjeseci ove godine, prilikom uvoza hrane biljnog porijekla preko graničnih prijelaza u RS, za potrebe laboratorijskog ispitivanja nadležna inspekcija uzela je 731 uzorak voća i povrća.

- Laboratorijskim analizama obuhvaćeno je ispitivanje ostataka više od 150 pesticida, a u samo pet slučajeva konstatovano je prisustvo jedne aktivne materije iznad maksimalno dozvoljenih količina - objašnjavaju iz Ispektorata RS.

Na osnovu rezultata analiza, kod pet pošiljki voća u RS utvrđeno je povećano prisustvo pesticida iznad propisanih vrijednosti. Riječ je o tri pošiljke mandarina porijeklom iz Turske u količini od 35.650 kilograma te dvije pošiljke jagoda porijeklom iz Grčke u količini od 6.560 kilograma.

Također, inspektori RS vratili su i jednu pošiljku citrusa iz Italije jer nije imala fitosanitarni certifikat zemlje porijekla/izvoznice.

U sinergiji Federalne uprave za inspekcijeke poslove i inspekcije RS, Agencija za sigurnost hrane BiH donijela je višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla, koji će se provoditi kroz monitoring kontrole na čitavoj teritoriji BiH.

- U pojačanim prekograničnim kontrolama robe u ovoj godini, do današnjeg dana izvršeno je 141 uzimanje uzoraka i to za povrće 38 uzoraka i voće 103 uzorka. Dosad nismo imali sporne pošiljke u prekograničnoj kontroli sezonskog voća i povrća pri uvozu na teritoriji FBiH, niti smo imali privremenih zabrana u prekograničnoj kontroli ove robe - kazali su za Klix iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Rad inspektora na granici, stručna procjena rizika i pravovremeno identifikovanje potencijalnih nepravilnosti najvažniji su faktori koji za krajnji cilj imaju zaštitu zdravlja potrošača.

Međutim, dok BiH brine o tome da li voće i povrće koje se uvozi u našu zemlju zadovoljava fitosanitarne uslove zemlje porijekla, i dalje čekamo usvajanje pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće, koji bi zaštitio domaće potrošače i proizvođače.