Prva banka sjemena u Srbiji otvorena u mioničkom selu Paštrić
Izvor: Beta
Srijeda, 24.07.2019.
09:11
Srijeda, 24.07.2019.
09:11
(Foto: id-art/shutterstock.com)
Plan je da se ovakve banke sjemena pokrenu u svakom regionu Srbije, što će istovremeno obezbjediti očuvanje lokalnog biodiverziteta i veću zaradu poljoprivrednicima, jer se takvi proizvodi zbog svoje specifične arome više vrednuju na tržištu, prenosi magazin.
Banku sjemena u mioničkom kraju, bogatom starim stablima voća, posebno jabuka, krušaka i šljiva, osnovao je lokalni ekološki pokret "Okvir života" uz finansijsku podršku organizacija ORCA iz Beograda i Nacionalne koalicije za decentralizaciju Niša. Ona se razlikuje od drugih banaka semena po tome što nije usmjerena samo na sakupljanje i skladištenje semena.
Stručnjaci u ovoj ustanovi konzerviraju, revitalizuju i čuvaju lokalne varijetete voća, povrća i žitarica.
- Materijal kojim u određenom trenutku raspolažemo dostupan je svim poljoprivrednicima mioničkog kraja, posebno onima koji su se opredijelili za organsku proizvodnju. Razmjena je besplatna i svaki klijent je u obavezi da nam vrati manji dio sjemena, a ostalo može da zadrži - rekla je za "Biznis i finansije" koordinatorka tog projekta, biolog Ivana Petrović.
Trenutno, kako je navela, "zaviruju u bašte" i popisuju stare sorte, a postoji i interesovanje da se banka ili biblioteka sjemena osnuje i u drugim regionima.
Cilj je da se umnoži materijal kojim banka raspolaže, a kako svaka poljoprivredna kultura ima svoje specifičnosti u sakupljanju, skladištenju i sjetvi, poljoprivrednicima je omogućeno da se međusobno povezuju i razmjenjuju znanja potrebna za njihovo uzgajanje.
Stručna podrška je neophodna, kako je dodala, i zato što poljoprivrednici mogu ponekad pogrešno procijene da li neku vrstu vrijedi uzgajati.
To je, na primjer, bio slučaj sa lokalnom podvrstom pšenice u Turskoj, koja je skoro izumrla, jer u prinosima nije bila konkurentna drugim sortama, ali osamdesetih godina prošlog vijeka je utvrđeno da je otporna na niz patogena i da uzgajivači od nje mogu da ostvare dobru zaradu.
- Tako je i bilo i kod nas. Za lobodu koja podsjeća na spanać i mahunarke bob i bamiju, retko ko je čuo i gotovo je nemoguće pronaći te biljke na našim pijacama. Povrće je ugroženije, jer su to uglavnom jednogodišnje biljke, stabla su stara i ostajemo bez materijala ako ga ne čuvamo svake godine - upozorila je Petrović.
Ona je podsjetila da je od nekadašnjih 7.000 vrsta jestivog bilja, sada 75% svjetske proizvodnje hrane zavisi od 12 vrsta biljaka i pet vrsta životinja, pri čemu kukuruz, pirinač i pšenica dominiraju u ljudskoj ishrani.
A stare sorte, navela je, osim što obezbjeđuju raznovrsnost, imaju i tu prednost da su otpornije i za njihovo održavanje nisu potrebne "infuzije" u vidu velikih količina pesticida, a manja su i ulaganja za đubrenje i navodnjavanje.
Ona smatra i da bi mala gazdinstva u Srbiji trebalo da gaje specifične vrste, "jer one donose bolju zaradu ne samo u poljopriverdi već i u drugim privrednim granama, kao što je turizam".
- Novi trend u turizmu su neistražene male sredine, njihova tradicija i domaći specijaliteti. Ljenja pita za strance je privlačnija od industrijske čokolade i upravo to treba da im ponudimo - poručila je Petrović.
Ovaj institut raspolaže zavidnom kolekcijom sjemena autohtonih biljnih vrsta, a Odjeljenje za suncokret održava banku gena i za potrebe FAO.
Magazin "Biznis i finansije" podsjeća i da je Svjetska banka hrane "Global Seed Vault" u Svaldbardu u Norveškoj, kojom upravlja Nordijski centar za genetske resurse "NordGen", prošle godine obilježila deceniju poslovanja sa više od milion vrsta sjemena poljoprivrednih kultura iz cijelog svijeta, uključujući i Srbiju.
Tagovi:
Banka semena i gena Zrno Paštrić
Nacionalna koalicija za decentralizaciju Niša
Svetska banka hrane Global Seed Vault
banka sjemena u Srbiji
gajenje starih sorti voća
gajenje starih sorti povrća
Ivana Petrović
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora