Pšenica iz Srbije najskuplja u regionu

Cijena pšenice iz Srbije dostigla je svoj petogodišnji maksimum, što je suprotno stanju na drugim tržištima. Za kilogram zrna protekle nedjelje kupci su plaćali od 23,5 do 24,1 dinar (oko 0,40 KM) , bez uračunatog PDV-a što je 35,6% više nego u istom periodu prošle godine.

- Srbija trenutno ima najskuplju pšenicu u okruženju, a vjerovatno i u Evropi. Ovako dobra cijena nije zabilježena još od marta 2013. i pogoduje domaćim proizvođačima, ali ujedno čini naše žito potpuno nekonkurentnim za izvoz - rekao je Vukosav Saković, direktor Udruženja Žita Srbije.

Objašnjava da je prošlogodišnja žetva bila rekordna po količinama, ali da je kvalitet dijela roda bio loš.

- Posljedice vidimo u posljednjih mjesec dana. Ponuda kvalitetne pšenice je mala, što je drastično podiglo cijenu. Prema njegovim riječima, došlo je do toga da je mlinarima, čak i uz plaćanje carine, isplativije da manje količine kvalitetne pšenice uvezu iz Mađarske.

Udruženje Žita Srbije nedavno je saopštilo da očekuje da će Srbija za plasman na druga tržišta ove godine imati više od milion tona pšenice. Najveći konkurenti u okruženju su im Hrvatska, Mađarska, Rumunija i Bugarska.

– Ovogodišnja žetva je odložena i počinje tek za desetak dana. Što se količine tiče, ovo će biti jedna prosječna godina. Još je rano da se govori o kvalitetu. Postoji potencijal, ali da li će biti sačuvan ostaje da vidimo – kaže Saković i ističe da se dobra žetva očekuje i u svijetu, što ukazuje da nema posebnih razloga za povećanje cijena pšenice na svjetskom tržištu.

Dodaje da lokalna tržišta, kakvo je i Srbija, reaguju na zakon ponude i tražnje, ali smatra da je to na duže staze neodrživo ako proizvođači imaju izvozne ciljeve.

– Sada nismo konkurenti, i ne možemo da prodamo gotovo ništa. Na tržištu će, prije ili kasnije, morati da dođe do prilagođavanja cijena. Realnije je da ćemo se mi prilagođavati promjenama koje se budu događale na međunarodnom tržištu.

Prema podacima ovog udruženja, Srbija trenutno ima zalihe od oko 500.000 tona pšenice lošeg kvaliteta, koju mlinari ne koriste, i koja će završiti u fabrikama stočne hrane ili u izvozu kao stočna pšenica po nižoj cijeni.