Island će obeštetiti građane Velike Britanije i Holandije: Za žrtve krize 3,8 mlrd. EUR

Islandski parlament usvojio je nacrt zakona koji predviđa da se Velikoj Britaniji i Holandiji nadoknadi više od 3,8 milijardi eura koje su državljani tih zemalja izgubili na računima islandskih banaka.

Stručnjaci smatraju da bi zakon mogao otvoriti put dobijanju nove pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda i drugih organizacija koje finansiraju oporavak islandske ekonomije, teško pogođene krizom.

Islandska premijerka Johana Sigurdardotir pozdravila je usvajanje nacrta zakona i istakla kako će njena vlada sada konsultovati britansku i holandsku vladu te da se nada kako će problem biti riješen na zadovoljavajući način za sve strane.

Usvojeni plan islandske vlade predviđa otplatu duga tokom 15 godina. U islandskoj javnosti i politici vodila se oštra diskusija o spornom povratu sredstava, a mnogi su mišljenja da država griješi preuzimajući na sebe obavezu povrata uloga stranih investitora propalih u privatnim bankama.

Zbog usvajanja tog plana, u Islandu se, kako analiziraju mediji, očekuje porast antievropskog raspoloženja u javnosti. Islandske banke su prije globalne krize davale više kamatne stope na uložena sredstva od banaka u drugim evropskim državama. Prema podacima islandske vlade, 400.000 stranih državljana i preduzeća investiralo je novac u islandske banke, od kojih je većina bankrotirala.

Britanska i holandska vlada pokrile su gubitke svojih državljana i zatražile naknadu od Islanda. Prema nacrtu zakona, do četiri odsto islandskog BDP-a moglo bi biti isplaćeno Velikoj Britaniji i do dva odsto Holandiji u razdoblju od 2017. do 2023. godine.

Britanski mediji reagovali su na odluku islandskog parlamenta komentarima kako usvojeni nacrt zakona otvara vrata Rejkjaviku za članstvo u EU. Island je ljetos podnio zahtjev za članstvo u EU. Island je ljetos podnio zahtjev za članstvo u EU, a proces priključenja mogao bi potrajati do tri godine.