Ljekari o dugom sjedenju ispred računara - Vježbanje najbolja preventiva

Iako dugo siedenje za računarom pogađa veliki dio populacije, oni koji se bave IT tehnologijom često nemaju izbora pred satima i satima posla za ekranom. Koliko je opasno dugo siedenje za kompjuterom, kako se donekle možemo zaštititi i čime možemo da povećamo sebi šanse da ne osetimo posledice?

Primarijus dr Branko Sbutega, naučni savjetnik u Ortopedsko-hirurškoj bolnici Banjica, kaže da osnovni problem leži u činjenici da se korisnici računara prilagođavaju njima, a trebalo bi da bude obrnuto. Takve su i radne prostorije gdje kompjuteri i prateća oprema diktiraju uslove u kojima rade korisnici.

- Svako ko sjedne za kompjuter je od samog početka doveden pred svršen čin u kome nije pitan, a ni bitan u pogledu ličnih sklonosti i potreba, te od samog starta služi kompjuteru, a trebalo bi biti sasvim suprotno. Dakle radni sto, ekran i tastatura treba da budu individualno prilagođeni korisniku prije svega u položaju u tri ravni, dakle u prostoru. Korisnik mora sjedeti na udobnoj stolici u fiziološkom položaju sa ispravljenim kičmenim stubom koji se ergometrijski poklapa sa naslonom, koji ima zadatak da omogući potporu leđima odnosno mišićima koji su ekstenzori trupa - kaže doktor Sbutega.

Kako navodi, u toku radnog vremena treba povremeno praviti kraće pauze od nekoliko minuta i za to vrijeme raditi vježbe istezanja i relaksacije, kako kičme tako i oba ramena pojasa.

- U periodima odmora jako je korisno raditi vježbe za jačanje mišića prednjeg trbušnog zida jer njihova dobra trofika rasterećuje paravertebralnu muskulaturu (leđne mišiće, mišiće uz kičmeni stub) koja je kod ove ciljne grupe posebno u problemu - naglašava ljekar.

- Dugotrajno sjedenje u tzv. prinudnom položaju je posebno problematično u odnosu na mišiće ramenog pojasa odnosno, da budem još precizniji, na njihove tetivne pripoje za kost. U sklopu navedenog javljaju se posebni sindromi praćeni bolom i ograničenim mobilitetom, a koji spadaju u grupu tzv. overuse lezija ili oštećenja prouzrokovanim prenaprezanjem - nastavlja sagovornik Startita.

Kao posledica jedne te iste mikrotraume koja se ponavlja stotinama i hiljadama puta dolazi do strukturalnih promena na tetivnim pripojima i kada se jave prvi simptomi takva lezija u startu ima tendenciju hroniciteta. Ova vrsta tetivne patologije se nerijetko sreće prilikom dugotrajne upotrebe "miša" i manifestuje se u problemima sa upotrebom šake.

- Sve ove profesionalne bolesti mora da sagleda ljekar koji će se individualno baviti svakim pacijentom posebno uzimajući u obzir radne uslove i morfološke i druge aspekte zaposlenog - kaže Sbutega.

U ljetnjim mjesecima koji su pred nama posebno je važno bavljenje sportom i to prije svega plivanjem. Dakle, plivanje relaksira mišiće i predstavlja najprirodniji vid terapije i to posebno leđni stil, kada se postiže optimalni učinak na paravertebralnu muskulaturu. U obzir dolazi i relaksaciona masaža uz primjenu toplo hladnih kupki a lijekove nikada ne uzimati na svoju ruku ili po savjetu prijatelja koji "pouzdano" znaju šta je najbolje - ističe doktor Branko Sbutega.

Dr Boris Ukropina pak kaže da kod dugog sjedenja za kompjuterom najčešće opasnosti po zdravlje mogu da budu lumboišialgija, spondiloza, posturalni deformiteti kod mladih (skolioza, kifoza, hiperlordoza). Deformiteti na samoj karlici su zanemarljivi, kaže on.

On dodaje da kičma najviše trpi, ali da posljedice možemo osjetiti i na cirkulaciji (problemi sa venama), ali i kod nastanka hemoroida.

- Ustajanje i šetanje koje mnogi preporučuju neće spriječiti tegobe, ono samo privremeno relaksira kičmu i mišiće, podstakne cirkulaciju. Fizička aktivnost, redukcija tjelesne mase i vremena sjedenja pomažu - tvrdi on.

Kako se sve više reklamiraju brojne potpore za kičmu, novinar Startita upitao je ljekara za stav o njima.

- Nisam njihov pobornik. One mogu smanjiti tegobe, ali sa druge strane, slabe parevertebralne muskulature. Eventualno koristiti ih treba samo privremeno, u bolnoj fazi.

A na pitanje o sve popularnijem savjetu da se stolica zamjeni fitnes loptom doktor Boris Ukropina odgovara:

- Nije dokazano da pomaže. Možda u smislu jačanja mišića balansiranjem. Takođe nije jasno definisano koliko je sjedenja "predugačko". Sve je individualno. Po kičmu je svaki drugi položaj, koji nije sjedenje, mnogo bezbjedniji. Pri sjedenju je opterećenje višestruko veće nego pri stajanju, a kamoli hodanju.