Arhiv BiH i Turska potpisali Sporazum o digitalizaciji i preuzimanju arhivske građe iz Osmanskog perioda

Saša Klepić, direktor Arhiva Bosne i Hercegovine i Ugur Unal, direktor Državnog Arhiva Republike Turske potpisali su danas Sporazum o preuzimanju arhivske građe iz Osmanskog perioda u digitalnom obliku u okviru Trećeg kongresa arhivskih radnika BiH u Laktašima.

Potpisivanju je prisustvovao i Haldun Koc, ambasador Republike Turske, a ranije su ovaj sporazum potpisali predstavnici Turske agencije za koordinaciju i saradnju (TIKA).

- U našim arhivima čuva se izuzetno značajna građa za vašu zemlju i u istoj mjeri u vašim arhivima čuva se građa značajna za Tursku. U tom smislu radimo na digitalizaciji arhivske građe kako bismo je učinili dostupnom istraživačima, a i široj javnosti. Ranije je između naših država potpisan protokol koji je započeo ovu saradnju, ali današnjim sporazumom konkretiziramo taj protokol i u budućnosti planiramo da krenemo u realizaciju, izjavio je Unal.

Prema njegovim riječima današnjim sporazumom ide se ka cilju da istraživačima iz BiH i Turske otvore međusobno arhive i na taj način omoguće kvliteniji rad na istraživanju prošlosti.

- Vrlo je bitna i digitalizacija i podrška TIKA-e u smislu tehničke podrške koja će ubrzati sav proces, naglasio je Unal. Istakao je da je primarni cilj da do kraja kalendarske godine počne realizacija projekta i ako bude sve ilo bez tehničkih poteškoća trebalo bi da u roku od dvije godine da se digitalizje sva građa iz Osmnskog perioda na ovom području.

Saša Klepić, direktor Arhiva BiH rekao je da se radi o sporazumu koji podrazumijeva digitalizaciju građe iz Omanskog perioda na osmanskom jeziku, a koja se nalazi u arhivima u BiH i po više stotina godina, za koju u mnogim arhivima za sav period koliko je čuvaju ne znaju šta na njoj piše jer se danas u BiH na prste jedne ruke mogu nabrojati osobe koje mogu čitati ovu građu.

- Sporazum omogućava da dođu eksperti iz Turske koji će tu građu arhivistički složiti, skenirati je i jednu kopiju skena odnijeti u Osmanski arhiv u Istanbulu i u roku od 36 mjeseci sažetke tih dokumentata prevesti na morderan jezik, turski jezik i ta građa će konačno biti dostupna i razumljiva našima istražiocima - rekao je Klepić.

Prema njegovim riječima i u vjerskim objektima BiH postoji građa iz tog perioda, a zahvaljujući ovom projektu i to pitanje će biti rješeno. Naglasio je da je drugi važan segment tog projekta što će arhivske ustanove u BiH dobiti uz pomoć TIKA-e moderne i skupocjene aparate za skeniranje i digitalizaciju.