Vrmdža, selo u Srbiji koje živi budućnost

Migracija ljudi iz sela u grad uobičajena je pojava, ali kada se pojedinci presele iz grada na selo, pa još tamo započnu i biznis, onda je to pravi uspjeh. Vrmdža kraj Sokobanje je jedino od malobrojnih sela u Srbiji u kome raste broj mještana, jer je poslednjih desetak godina kupljeno više desetina kuća i imanja.

Ljudi se u Vrmdžu sele iz različitih krajeva Srbije. Svako od njih ima svoje specifične razloge za dolazak, međutim, svima je zajednička ljubav prema prirodi i zdravom životu.

Ilija Travar iz Beograda je gotovo 15 godina radio u Ministarstvu spoljnih poslova, a prije nekoliko godina odlučio je da državni posao zamijeni proizvodnjom organskog začina, a užurbani život u gradu, mirnim životom na selu.

(Ilija Travar)- Vrmdža je došla sasvim slučajno. Tražio sam svoje mesto u prirodi gdje bih mogao da dišem čist vazduh, pijem čistu vodu i sadim zdrave bašte. Iskreno nisam se nadao da će biti ovako lijepo - počinje svoju priču za eKapiju Ilija.

Ilija je odlučio da se posveti proizvodnji organskih začina.

- Shvatio sam da je moj put i koncept jestivo ljekovito bilje. To bilje koje je nekad bilo u svakodnevnoj ishrani sad više nije dostupno, a kroz moje proizvode ono se ponovo nalazi na meniju. Tako da, sem što popravljamo ukus, činimo da namirnice koje jedemo budu zdravije - kaže Ilija koji proizvodi organsku vegetu ili "Orgetu".

Miloš i Ana Ninković došli su u Vrmdžu iz Zemuna i Užica. Ovaj mladi bračni par zajednički vodi Rtanjski centar zdravog života, u koji dolaze ljudi iz svih krajeva bivše Juoslavije.

- Rijetki smo mladi ljudi koji su isključivo od svog rada izgradili svoj centar napravivši kuće za goste i salu od 50m2 od slame i blata koja je itekako stabilna i energetski savršena za vježbanje i lični rad. Danas dosta ljudi živi na kredit i umire na rate, a od toga nema pravog napretka. Zato se trudimo da proporcionalno našim resursima izgrađujemo naš centar, a takav pristup vodi laganom ali prirodnom procesu nadogradnje nas i samog centra - kaže Ana.

Na selu je sve mnogo mirnije, pa ni posao ne pada teško, jer se radi sa uživanjem.

- Ne gledamo to kao posao, već kao radost postojanja u korelaciji sa ljudima oko sebe. I zato smo zadovoljni. Ne očekujemo da dobijemo, već dajemo, i ono što nam se uzvraća je fascinantno - kaže Ana i dodaje da su njihovi gosti iz cijele bivše Jugoslavije.

Kaže da su u Vrmdžu došli kako bi "isfiltrirali sopstvenu stvarnost i ostvarili dublji kontakt sa prirodom".

- S obzirom na to da suprug i ja proučavamo pokret i psiho-tjelesni rad, a bavimo se i prenosom raznih znanja između kojih je najspecifičnije rad na svili poznato kao Lebdeći sistem vežbanja, osjećamo i dokazujemo to sebi i drugima kroz godine rada da se daleko preciznije i istinitije primaju informacije i prenosi znanje bez suvišnog upliva prethodnih iskustava već se svaka riječ i rečenica jasno prenosi do recipijenta ili praktikanta u prirodi. Naročito na imanju gdje nema otpadnih voda niti štetnih zračenja - kaže Ana.

U prilog tome koliko ih su ih priroda istočne Srbije, Rtanj i Vrmdža osvojili govori i Ilijin odgvor na pitanje šta mu najviše smeta u sadašnjem životu:

- Često sam na točkovima, to me odvaja od prirode, ali, to je tako - kaže Ilija.

Novi stanovnici doprinjeli su i popularnosti Vrmdže i razvoju seoskog turizma. Tome svakako doprinose i prirodna bogatstva, Vrmdžansko jezero, zatim Latin grad iz 3. vijeka, ali i brojne manifestacije poput planinarskih pohoda.